Na listi najcitiranijih naučnih autora na svijetu nalazi se 12 članova ANU BiH!

Iz Akademije nauka i umjetnosti BiH stiže vijest da se na listi najcitiranijih naučnih autora na svijetu nalazi 12 članova Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (četiri redovna, pet domaćih i tri inostrana člana).

Radi se o listi jednog od najvećih svjetskih izdavača naučne literature ELSEVIER BV.

Tim povodom, ova institucija danas je organizirala konferenciju za medije.

Trending

Samira Hodžić iz Sarajeva je "Nestlé Zdravo! Baka/Nana" za 2024. godinu

Naučnici iz BiH koji su se našli na listi najcitiranijih dolaze iz različitih disciplina i iza sebe imaju decenije naučnog rada.

Među dva posto najutjecajnijih naučnika na svijetu su akademici:
• Akademik prof. dr. Kemal Hanjalić, Odjeljenje tehničkih nauka
• Akademik prof. dr. Dejan Milošević, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka
• Akademik prof. dr. Asif Šabanović, Odjeljenje tehničkih nauka
• Akademik prof. dr. Enver Zerem, Odjeljenje medicinskih nauka

Domaći i inozemni članovi ANUBiH izvan radnog sastava, koji su se našli na listi su takođe i:
• Prof. dr. Adnan Čustović, Imperial College University of London (UK)
• Prof. dr. Adnan Ibrahimbegović, Institut Universitaire de France/Universite de Technologie de Compiegne (FR)
• Prof. dr. Asim Kurjak, University of Zagreb (CRO)
• Prof. dr. Svjetlana Fajfer, Institut Jožef Štefan, Ljubljana (SlO)
• Prof. dr. Mehmed Kantardžić, University of Louisville (USA)
• Prof. dr. Miro Jakovljević, University of Zagreb (CRO)
• Prof. dr. Boris Sket, University of Ljubljana (SLO)
• Prof. dr. Vadim Utkin, The Ohio State University (USA)

"Za Akademiju nauka i umjetnostoi Bosne i Hercegovine i njezine članove radi se o izuzetnom dostignuću, pogotovo jer dolazi u teškim okolnostima vezanim uz rad akademije i vrednovanje naučne zajednice u BiH", istaknuo je Muris Čičić, predsjednik ANU BiH.

Profesor Kemal Hanjalić dodao je da se ova lista može dopuniti sa još petnaestak imena naučnika iz BiH koji nisu članovi Akademije.

Ali, treba imati u vidu da u zemljama regije ovaj broj veći, te da iz Srbije ili Hrvatske na listi ima oko šezdesetak naučnika.

"Zašto su ti citati važni. Ko god piše očekuje citiranost. Ali, ako se taj rad nadograđuje, onda se broj citata kumulira. To nije samo pitanje taštine pojedinca. Postoje istraživanja koja ukazuju da je broj citiranih autora je direktno proporcionalan sa bruto-nacionalnim dohotkom zemlje", istakao je Hanjalić.

Dodao je i da su u bazi po kojoj je rađena lista u obzir uzeti radovi od 9,3 miliona naučnika iz cijelog svijeta koji imaju najmanje pet objavljenih radova. U dva posto najcitiranijih spada oko 180.000 autora.

Na konferenciji su govorili i akademici Enver Zerem, Dejan Milošević i Asif Šabanović, a novinarima se obratila i ministrica nauke, visokog obrazovanja i mladih Kantona Sarajevo Aleksandra Nikolić koja je naglasila važnost znanja za razvoj društva.

"Ovo je dokaz da imamo talente i znanja. Ali, priča o nauci mora biti permanentna i stalna, je stalno treba naglašavati da je nauka društveno korisna. Kao ministrica, obavezujem se da ću sa svoje strane poduzeti sve da tako bude", zaključila je.