Muzikološka tribina o zvučnim arhivima sevdalinke

Budućnost zvučnih arhiva  - Vodič za istraživače tradicionalnih melopoetskih oblika Bosne i Hercegovine, naziv je tribine koju su pokrenuli muzički umjetnik i istraživač sevdaha Damir Imamović i etnomuzikologinja dr.sc.Tamara Karača Beljak 

Tribina će se održati u petak 25. 03. 2011. godine u Sarajevu, ulica Josipa Stadlera 1/II u sali Muzičke akademije u Sarajevu, sa početkom u 13: 00 sati.

Tribina ima za cilj pokretanje  inicijative za organiziranje zaštite i prezentacije audio i video zapisa oblika tradicijske muzike.

Prijedlog za organiziranje zaštite i prezentacije audio i video zapisa oblika tradicijske muzike  osmišljen je i kreiran prema UNESCO-voj  Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine. Ova konvencija usvojena je 17.10.2003. godine u Parizu na 32. sjednici UNESCO-ve Generalne konferencije. Pod pojmom nematerijalne kulturne baštine se podrazumijevaju izrazi, umijeća, znanja, predstavljanja – kao i instrumenti, predmeti i kulturni prostori – koje društva, skupine, katkad i pojedinci, prepoznaju kao dio vlastite kulturne baštine.

Navedeni oblici nematerijalne kulturne baštine se manifestiraju u narodnom jeziku i usmenoj književnosti, izvedbenoj umjetnosti koja podrazumijeva muziku i ples, narodnim običajima i znanjima vezanim za tradicionalne vještine i rukotvorine.
Bez obzira na jasnu definiciju nematerijalne kulturne baštine, danas se često postavlja pitanje šta, zapravo, štitimo, kome i na koji način.

Koliko je poznato, Bosna i Hercegovina još uvijek nema jasnih kriterija prema kojima bi bile utvrđene značajne pojave nematerijalne kulturne baštine, pa tako ni precizno definiranu strategiju njihove zaštite. Kada je riječ o zaštiti tradicijske muzike Bosne i Hercegovine kao jednom značajnom segmentu nematerijalne kulturne baštine, sa žaljenjem se može konstatirati da se ono odvija stihijski te da je razjedinjeno i ovisno o administrativnim okolnostima različitih nivoa vlasti.

Mogući pravac zaštite oblika tradicijske muzike je stručni/znanstveni, a sastoji se od sljedećeg:
a)  kreiranje baze podataka o postojećim arhivama javnim i privatnim
b ) obrada i analiza postojeće građe
c)  metapodaci za održavanje
c)   proces digitalizacije
d)   čuvanje audio i video baštine

Razlozi za pokretanje inicijative
Audio i video dokumenti su značajna veza s nekim vremenom. Oni sadrže mnogo više informacija nego se to može zamisliti. Dinamika, agogika, zvuk glasa ili instrumenta ne mogu se, ili se samo dijelom mogu razumjeti pomoću opisa i riječi. Specifičan izričaj, stil ili poseban zvuk neke regije, lingvistički dijalkti ili muzičke osobenosti, izvrsno su prikazani na audio ili video zapisima. Ali, tonskim i video zapisima prijeti propadanje zbog nestabilnosti njihovih nosača - loše rukovanje, loše održavanje, loše skladištenje ili pokvarena oprema mogu nanijeti nepopravljive štete.

Opasnost od propadanja ne može se izbjeći nego samo usporiti, a sa tim je nužno vezan gubitak sadržaja. Jedina šansa da se audio i video baština sačuva za budućnost je da se analogni zapisi transformiraju u digitalne fajlove koji se uvezuju u sistem koji omogućava izradu trajnih kopija. Ovakva metodologija je neophodna jer ima u vidu kratak životni vijek audio i video nosača . Svjesni činjenice da će se originali istrošiti za kratko vrijeme smatramo ovaj veliki napor opravdanim.

Temelj svake kulture pohranjen je u arhivima i specijaliziranim institucijama, od kojih se očekuje da čuvaju originale i garantiraju pristup građi. Kako je proces razgrađivanja neminovan, prenošenje građe u digitalnu domenu uključujući i dalje čuvanje i migraciju jedini je ispravan način da se ovi sadržaji sačuvaju za budućnost. Pri tome se ne smije voditi računa o trenutnom ukusu ili aktualnom običaju konzumiranja zvučnog doživljaja. Zapravo, treba se ići za pravilnom prezentacijom kulturne baštine kao osnovom stručnog i znanstvenog istraživanja, a to zahtijeva profesionalnu transformaciju na visokom nivou. Namjera je da informacije koje nose digitalni objekt budu dostupne za svaku vrstu stručnog i istraživačkog rada.

Vezano: Cilj i značaj folklornih sekcija u školama Kupi mi, babo, maskirne dimije