Muratović: Zagađenje zraka od automobila u BiH se kreće od 35 do 40 posto!

U periodu januar-oktobar 2019. godine, u Bosni i Hercegovini su prodata 8.373 nova automobila, što je za 3,6 posto više nego u istom razdoblju 2018.

Najveći rast zabilježen je upravo u oktobru prošle godine, kada je isporučeno 854 vozila uz povećanje od 16,3 posto na godišnjem nivou, prenosi focus2move.com. Kada je u pitanju zastupljenost po brendovima, najtraženiji su modeli marke Škoda (1.554 primerka), a slijede Volkswagen (950) i Dacia (634).

Među deset najprodavanijih auto-brendova su još Opel (597), Toyota (520), Hyundai (441), Renault (418), Ford (413), Peugeot (409) i Audi (359).

Dva najprodavanija automobila u BiH takođe nose amblem Škode. U pitanju su Octavia (647 vozila) i Fabia (300). Na trećem mjestu je Dacia Duster (288), četvrti je Hyundai Tucson (286), a peti još jedan model rumunske marke - Sandero (281). Što se tiče Volkswagena, popularni Golf je tek 6. sa isporučenih 235 primjeraka, a na 10. mjestu je Passat sa 165 prodatih jedinica.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazao je da protekla 2019. godina je bila veoma izazovna, kako za proizvođače automobila, tako i za nas u Bosni i Hercegovini.

“Protekla godina po nekim preliminarnim pokazateljima pokazuje trend rasta uvoza automobila oko 4 posto. Kada je u pitanju trend rasta prodaje rabljenih vozila on je u blagom porastu od 5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Trend prodaje novih vozila također pokazuje jednu fazu stagnacije u odnosu na proteklu godinu. Jedan od razloga za to je povećan uvoz rabljenih vozila u mjesecima od početka godine, pa sve do mjeseca juna 2019 godine. Uvoznici rabljenih vozila su značajnu energiju posvetili uvozu starijih vozila zbog najavljenih ograničenja budućeg uvoza automobila koji ne zadovoljavaju EURO 5 norme”, kazao nam je Muratović.

Na naše pitanje o tome kako se u BiH može unaprijediti zakonska legislativa kako bi ohrabrili ljude da više kupuju nova vozila ili vozila koja manje zagađuju zrak u odnosu na polovne, Muratović kaže da kada se govori o izazovima, “smatramo da privredni subjekti ne posluju u zdravom poslovnom okruženju”.

“Prije svega mislim na carinsku stopu, koja je najviša u regionu. Mi smo pokrenuli inicijativu za harmonizaciju carinske stope, odnosno smanjenje sa 15 posto na 5 posto za sva vozila bez obzira gdje se proizvode. Također smo za električna vozila tražili da se carina od 5 posto potpuno ukine, što bi bila jedna od konkretnih mjera smanjenja negativnog uticaja automobila na životnu okolinu. Svjesni negativnog uticaja sa ekološkog aspekta, svi proizvođači se takmiče sa izazovima u proizvodnji ekološki prihvatljivih vozila, pa će u naredne 2 godine biti lansirano preko 60 različitih modela električnih vozila”, pojasnio je Muratović.

Prema njegovim riječima, udruženje je također pokrenulo inicijative za izmjenu zakonske regulative u pogledu instalacije električnih punjača, koji se kod nas još uvijek smatraju objektima, što uveliko otežava proces njihove instalacije na javnim mjestima.

“U susjednim zemljama (Hrvatskoj, Sloveniji) punionice se smatraju priključcima i veoma lako se dobiju dozvole za njihovu izgradnju. Pokrenuli smo inicijativu prema Ministarstvu prometa i komunikacija BiH da se ukinu sve dadžbine koje se plaćaju pri registraciji za električna vozila, da se uvede stimulacija za nabavku električnih vozila, koju bi trebalo implementirati kroz eko fondove. U Hrvatskoj za kupovinu eko vozila refundira vam se PDV, u sloveniji podrška ide od 5.000 - 8.000 eura. Također bi se prilikom registracije vozila, umjesto eko testa trebale uvesti eko takse po principu, manje zagađujem, manju taksu plaćam”, pojasnio je Muratović.

Dodao je da u Privrednoj komori FBiH su održane dvije konferencije/panel diskusije o elektromobilnosti i značaju za naše društvo, nakon čega se donijela odluka o osnivanju jednog takvog udruženja.

“Država bi se trebala aktivno uključiti i pozabaviti problemom zagađenja zraka koje je uzrokovano prometom vozila. Prema izvještajima Udruženja evropskih proizvođača automobila, zagađenje iz transporta se kreće od 20 do 25 posto u zemljama EU. Prema podacima o registrovanim vozilima iz 2018 godine u BiH, oko 70 posto registrovanih vozila je bez katalizatora”, naglasio je Muratović.

Muratović ističe da u BiH je zbog starosti voznog parka, koja je u prosjeku od 17 godina, kao i tehnički poluispravnih vozila, zagađenje iz automobila zasigurno i veće, te se prema procjenama stručnjaka kreće od 35 – 40 posto.

“Uskoro ćemo u Sarajevu imati priliku vidjeti koji su to tačni i precizni izvori zagađenja zraka, nakon što se ovih dana govori o tome da je Vlada KS nabavila nove mjerne instrumente. Kratkoročne odluke u slučaju prekomjernog zagađenja bi mogle ići u smjeru zabrane saobraćaja vozila, npr. ispod EURO 4 norme, pogotovu dizelskih agregata, ali dugoročno jedino se efekat može postići stimulacijama za nabavku ekološki prihvatljivih vozila od strane države i njenih nadležnih organa”, zaključio je Muratović u razgovoru za Radiosarajevo.ba.