Drvo tise kod Zenice još uvijek svjedoči o vremenu i ljudima

Posjeta ovom izletištu, koje je okruženo gustom borovom šumom i živopisnim terenima, neponovljiv su doživljaj za izletnike, rekreativce i ljubitelje prirode iz Zenice i drugih gradova.

Za ovaj predio u pogledu flore i faune može se reći da je priroda zaista bila izdašna. Tu srećemo mješavinu listopadnog drveća i četinara.

Predio je bogat lovnom divljači, ljekovitim biljem, gljivama.

Zanimljivo je da u selu Pepelari rastu muška tisa obima 390 cm i ženska, obima 483 cm.

Navedene tise su bile pod zaštitom u bivšoj državi, a sada imaju prividnu zaštitu i prepušteni su brizi mještana i planinara. Smatraju se među najstarijim i najvećim primjercima u Evropi.

Putem iz pravca Zenice prema Žepču nalazi se Begov Han iz kojeg se makadamskim putem u dužini od oko 10 kilometara stiže do sela Pepelari, u kojem se nalaze muško i žensko drvo tise za koje se smatra da su stara preko hiljadu godina.

Žensko drvo tise koje se nalazi u Pepelarima nalazi se tik uz cestu u samom srcu Pepelara i na prvi pogled ne može se zaključiti da ovo drvo ima ovako impresivne karakteristike.

Tisom su se nekada liječile bolesti mjehura, kašlja, plućnog katara, glista, upale krajnika.

Od crvenog ovoja ploda i danas se pravi ukusan sirup koji prvenstveno služi kao lijek za pluća. Veliki broj ljudi svake godine posjeti tisu u Pepelarima.

Mnogi od tih posjetilaca sa sobom ponesu tisovu grančicu vjerujući u priče iz davnina da je ova tisa spasila mnoge.

I mještani vjeruju, da su upravo zahvaljujući tisi, ovo pitomo selo zaobišli svi ratovi te da njihovo selo nikad nije paljeno niti poharano od okupacijskih i agresorskih vojskih.

Sa svojih skoro dvadeset vjekova u korijenu tisa je u Pepelarima nekada bila centralno mjesto gdje se u selu sjedilo i ašikovalo, ugovarali se poslovi, veselilo se i tugovalo, svadbovalo i ispraćalo na vječni svijet.

Običaji su se promijenili ali tisa je još tu, spremna da još uvijek dočeka žepačke vjetrove sa sjeveroistoka i isprati ih na jugozapad u pravcu Zenice i obratno svjedočeći o ovom vremenu i ljudima.

O tisovom drvetu na Pepelarima pisalo je i Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona koje potvrđuje priče mještana o ovoj vrsti drveta kao jednom od najstarijih na Balkanu, ali i u Evropi.