LGBTI osobe obespravljene: Zašto je važno donošenje Zakona o životnom partnerstvu

N. K.
LGBTI osobe obespravljene: Zašto je važno donošenje Zakona o životnom partnerstvu
Pixabay / Ilustracija

Bosna i Hercegovina, kao i njeni entiteti Federacija BiH i Republika Srpska, obavezni su da izrade detaljan set mjera kojima će unaprijediti poštivanje i zaštitu ljudskih prava LGBTI osoba, a ovo proizilazi iz njenih obaveza preuzetih potpisivanjem i ratificiranjem mnogobrojnih međunarodnih dokumenata.

BiH je specifična zemlja kada je riječ o primjeni Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih Protokola unutar unutrašnjeg ustavnog sistema države.

Kako za Radiosarajevo.ba objašnjava doc.dr. Boris Krešić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda je dio pravnog poretka BiH po sili njenog Ustava, te ima prednost u primjeni u odnosu na sve druge zakone.

"Tu je riječ o važenju odredbi Konvencije po sili unutrašnjeg prava, odnosno po sili Ustava BiH. Posebno treba imati u vidu da je BiH još 2005. godine ratifikovala i Protokol 12 Konvencije kojim je zabranjen bilo kakav vid različitog tretmana, odnosno diskriminacije u pogledu uživanja prava i sloboda garantovanih Konvencijom i njenim Protokolima. Nepostojanje zakonske regulative u BiH koja tretira istospolne zajednice ozbiljno ugrožava prava ove populacije", ističe Krešić.

Također, sama činjenica postojanja pravne praznine u oblasti istospolnih zajednica ujedno znači kršenje Ustava BiH, te člana 8. Konvencije u vezi sa članom 1. Protokola 12, u skladu sa tumačenjima Konvencije i njenih Protokola datih u brojnim presudama Evropskog suda za ljudska prava.

Ilustracija - undefined

Ilustracija

Članstvo Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope obavezuje našu državu da provodi kako presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu tako i preporuke koje Vijeće Evrope upućujesvojim državama članicama.

Najznačajniji dokument u ovom pogledu svakako je Preporuka CM/Rec(2010)5' o mjerama za suzbijanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta koju je 31. marta 2010. godine na 1081. Sastanku zamjenika ministara usvojio Odbor ministara_ica Vijeća Europe i uputio je državama članicama.

Kao preporuka, ona nije pravno obavezujuća, ali se svaka mjera definirana njenim Dodatkom čvrsto zasniva na postojećim pravno obavezujućim međunarodnim i evropskim dokumentima vezanim za poštivanje ljudskih prava, koje BiH ima obavezu da provodi i poštuje , kao što su Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, Evropska socijalna povelja, Međunarodna konvencija o pravima djeteta, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i sl.

Međutim, kako su ranije rekli za Radiosarajevo.ba u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, omogućavanje istospolnih brakova nije obaveza niti uvjet nijednoj zemlji, pa tako ni Bosni i Hercegovini, na putu ka članstvu u Evropskoj uniji ili poštivanju prihvaćenih međunarodnih akata, pa shodno tome u planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH nije izrada pomenute zakonske regulative.

Ipak, doc.dr. Boris Krešić smatra da upravo odsustvo zakonske regulative u ovoj oblasti može značiti faktičku nemogućnost ostvarivanja minimuma prava koja su garantovana Ustavom i Konvencijom licima koja žive u istospolnim zajednicama u pojedinačnim postupcima koji se vode pred organima javne vlasti u BiH.

"Organi vlasti, pogotovo pravosudne vlasti, u pojedinačnim postupcima koji se vode ili koji se mogu voditi u budućnosti, moraju u obzir uzeti činjenicu da u pogledu prava lica u istospolnim zajednicama postoji zakonska praznina, ali ne i pravna praznina. Naime, njihova prava grantovana su Ustavom BiH i Konvencijom i njenim Protokolima na snazi u BiH", dodaje on.

Protesti_LGBTI_Sarajevo_maj_RSA16.jpg - undefined

S obzirom na to da porodično pravo postoji najduže, te ga je teško mijenjati jer je duboko ukorijenjeno u tradiciji, doc.dr. Borisa Krešića smo pitali odakle bi trebalo krenuti u bh. društvu kako bi došlo do pravnog prepoznavanja i regulisanja istospolnih zajednica u BiH, odnosno do jednakog prepoznavanja istospolnih zajednica sa hetero zajednicama?

"U BiH društvu je potrebno krenuti od prihvatanja činjenice da osobe drugačije seksualne orijentacije postoje u društvu. Potrebno je predočiti sve pravne činjenice koje idu u korist legalizacije istospolnih zajednica života. Pokušate li postaviti pitanje da li ste za legalizaciju istospolnih zajednica života, u većini slučajeva u BiH društvu će te naići na negativan odgovor. Kada pitate zašto su protiv neće vam dati niti ijedan pravni argument", smatra on.

Međutim, interesantno je da trenutno u BiH nijedna politička partija u svom izbornom programu nije jasno iskazala stav o istospolnim zajednicama života, što znači da ne postoji jasno opredjeljenje nijedne političke partije o ovom pitanju.

Ranije je Radiosarajevo.ba poslao upit na adrese svih parlamentarnih političkih stranaka u BiH, te ih pitali da li smatraju li da bi se u što skorijem vremenskom okviru trebalo početi raditi na izradi Zakona o životnom partnerstvu osobama istog spola u BiH, i da li poduzimaju bilo kakve korake da upravo oni budu predlagači ovoga Zakona.

Od svih političkih stranaka kojima smo poslali upit, jedini odgovor je stigao iz Demokratske fronte BiH, gdje nam je Alma Kratina predsjedavajuća Vijeća za društvena prava PA DF-a BiH rekla da Demokratska fronta nije mjesto gdje je potrebno snažno lobiranje za donošenje jednog ovakvog zakona jer je u suštini pitanje ljudskih prava pitanje broj jedan u Demokratskoj fronti.

Ilustracija - undefined

Ilustracija

Zasigurno, donošenjem bilo kakvog Zakona o priznanju zajednice života osoba istoga spola u BiH predstavljalo bi veliki uspjeh.

Neke od najbitnijih tačaka su:

  • uslovi za stupanje u takvu zajednicu
  • registracija takve zajednice
  • ostvarivanje imovinskih prava između partnera/partnerica
  • ostvarivanje prava na zdravstveno osiguranje
  • ostvarivanje prava na izdržavanje
  • nasljeđivanje i sl.

Podsjećamo, do sada su istospolne brakove i životna partnerstva legalizovale Holandija, Argentina, Belgija, Brazil, Kanada, Kolumbija, Danska, Finska, Francuska, Island, Luksemburg, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Južnoafrička Republika, Španija, Švedska, Velika Britanija, SAD, Urugvaj i Hrvatska.

Tekst nastao u saradnji sa Sarajevskim otvorenim centrom...

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije