Kontrolna revizija utvrdila: Upravljanje državnim šumama daleko od odgovornog

Šume su jedno od naših najvećih prirodnih bogatstava. Šume su značajan izvor kisika, a bez kisika nema života. Uništavanje šuma dovodi do narušavanja cjelokupnog ekosistema.

Neplanska sječa dovodi i do pojave klizišta. Također, stručnjaci ističu da su šume jedan od najznačajnijih ekonomskih resursa i da njihova pravilna ekspolatacija i redovno pošumljavanje svakoj zemlji na svijetu mogu donijeti dugoročan, siguran i isplativ profit.

Ipak, ministarstva i uprave u Federaciji BiH, koje trebaju osigurati efikasno upravljanje šumama i kontrolisati šumskoprivredna društva, to baš i ne čine onako kako bi trebalo.

Naime, federalna i kantonalne vlasti za pet godina nisu bile u stanju do kraja realizovati nijednu od 11 preporuka federalnih revizora koje su im date kako bi se konačno popravilo rukovođenje šumama, što je neophodno za njihovo očuvanje.

Ove preporuke je Ured za reviziju institucija u FBiH dao 2014. godine nakon što je utvrđeno da je obnova šuma nedovoljna, a to je posljedica neefikasnog sistema upravljanja.

Pet godina kasnije federalni revizori su kontrolisali koliko su se njihove preporuke ispoštovale. U nedavno objavljenom izvještaju naveli su da je od 11 preporuka njih devet djelomično realizovano, a dvije su tek na početku realizacije.

Stoga bi se moglo zaključiti da se i dalje neefikasno upravlja jednim od naših najvećih bogatstava.

Federacija BiH i dalje nema Zakon o šumama, koji je osnovni dokument. Već treću godinu zakon se nalazi u parlamentarnoj proceduri, a o njemu ne mogu da se dogovore SDA i HDZ BiH.

Dok čekamo novi zakon, šume nestaju: Šta kaže struka, ima li razloga za brigu

Bosna i Hercegovina je zemlja koja posjeduje mnogobrojne prirodne resurse, a šume su svakako jedan od njih. Netaknuta priroda sigurno je nešto čime se naša zemlja može pohvaliti, a ukupna površina šumskog zemljišta je nešto više od tri miliona hektara. Na prostoru Federacije BiH nalazi se 1.235.721,1 hektara šume u državnom vlasništvu.

Osim zakona, Federacija nema ni Šumarski program FBiH kao osnovni strateški dokument.

„Praćenje realizacije preporuka je ukazalo na sporost u donošenju zakonskih i strateških dokumenata iz oblasti šumarstva, koji su preduslov za odgovorno upravljanje i gospodarenje šumama u FBiH“, konstatovali su revizori u nedavno objavljenom izvješraju. 

Ono što su utvrdili 2014. godine jeste i to da šumskoprivredna društva, kojim je povjeren jedan od najvrjednijih resursa Federacije, zapravo ne ulažu dovoljno novca u šume iz prostog razloga što novac troše na finansiranje prekomjernog broja zaposlenih.

Problem je bio i to što nisu postojali podaci o tome koliko je prikupljeno i potrošeno naknada za općekorisne funkcije šuma, ali i to što nadležna ministarstva i uprave nisu dobro nadzirali provođenje šumskouzgojnih mjera.

A kakva je situacija danas?

Dovoljno je reći da je tek na početku realizacija preporuke koja se odnosi na donošenje mjera koje će osigurati racionalizaciju poslovanja šumskoprivrednih društava.

„Prema raspoloživoj dokumentaciji i izjavama nadležnih iz pet kantona iz uzorka, konstatovano je da su samo dva, i to Kanton Sarajevo i Zeničko-dobojski kanton, sredstva, koja su prikupljena po osnovu naknada za općekorisne funkcije šuma, koristili za obnovu i unapređenje šuma. Ali nije jasno prikazano koliko je ukupno prikupljeno sredstava od ovih naknada, kako bi se na transparentan način prikazala namjenska potrošnja“, upozorili su revizori.