Kompleks čeka svoju obnovu: Zašto propada kula Zmaja od Bosne?

Duga historija Bosne i Hercegovine dala nam je mnogo ličnosti kojima se možemo ponositi, od naših kraljeva do velikana kulture i duhovnosti, pa i pojedinih predvodnika nacije.

Kažu da je odnos prema spomenicima odnos prema historiji i kulturnom naslijeđu koje smo dobili. Sudeći prema našem ponašanju, mi svoju historiju niti poštujemo, niti iz nje učimo. Mnoge građevine, koje su nekada značile bedem odbrane bosanskih gradova, pa i prijestolnice naše zemlje kroz razne periode danas su neprepoznatljivi ili su od njih dignute ruke.

Brojna oštećenja

Tako je na primjer i u Gradačcu, koji je nadaleko poznat po jednoj građevini i jednoj osobi – Kuli „Zmaja od Bosne“ i samom „Zmaju“ Husein–kapetanu Gradaščeviću, koji je vodio borbu za autonomiju 1831. godine.

Iza njega, u amanet budućim generacijama ostao je cijeli kompleks koji uključuje kulu sa podzemnim tunelima i kapi-kulama (ulazima), sahat kulu, rodnu kuću kapetana i Husejniju džamiju.

Kula je svakako najprepoznatljiviji i najveći objekt unutar ovog kompleksa. Sagradio ju je Huseinov otac Murat-kapetan, a u njoj je bila vojna komanda gradačačke kapetanije tokom osmanskog perioda.

U posljednjoj agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kula je teško oštećena, a njena obnova izvršena je 2001. godine, dok je nacionalnim spomenikom proglašena tri godine poslije. Problem kule su njene zidine koje su oštećene tokom agresorskog granatiranja, a zakrpljeni su ciglama koje sada otpadaju. Također, zidovi same kule su išarani grafitima, a pomoćne kule su u ruševnom stanju.

„Zakonom je propisano da tri institucije vrše nadzor radova nad kompleksima koji su proglašeni nacionalnim spomenikom, ali je, na kraju, vlasnik objekta isto tako dužan da se brine o stanju u kojem se objekt nalazi“, kazali su nam iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Za održavanje cjelokupnog kompleksa Starog grada u Gradaččcu brine se kako Općina tako i zakupac.

„Mi nastojimo da i s malim sredstvima koje ulažemo, na neki način održavamo i prostorije same kule, kao i podzemne tunele koje smo iskopali. Ali sredstva jesu neophodna ako želimo da očuvamo ovaj kompleks na duže staze“, govori nam je Bakir Ahmetašević, trenutni zakupac prostora kule Gradaščevića.

Kazao nam je i da su predali zahtjev za nastavak istraživanja podzemnih tunela, kako bi obogatili sadržaj kule, koju godišnje posjeti nekoliko hiljada turista.

„Ove godine trebali bi krenuti radovi na obnovi kompleksa, i ja se nadam da će biti tako. Federalno ministarstvo turizma i okoliša je za tu namjenu odobrilo milion maraka, dok je kantonalno Ministarstvo planiralo nekoliko stotina hiljada, što bi u konačnici trebalo biti dovoljno da ovaj kompleks spasimo od daljeg propadanja“ kaže Ahmetašević.

Dijelovi kompleksa u ruševnom stanju

Sahat kula, koja je izgrađena zajedno sa džamijom, također je pretrpjela velika oštećenja tokom posljednje agresije, a njene stepenice nikada nisu ni obnovljene.

Zbog svih oštećenja koje je doživjela, mehanizam za sat je trajno oštećen, a do njega se ne može ni doći jer je hod po stepenicama i zadržavanje unutar sahat –kule, također, zabranjen.

Ulazi u kompleks su, također, u ruševnom stanju. Njihovi krovovi odavno prokišnjavaju, a kamene blokove počeo je da nagriza zub vremena.

„Trenutno je u fazi izrada projektne dokumentacije, a ove godine ćemo sigurno krenuti sa radovima“, kazali su nam iz Općine Gradačac.