Ko su 'bosanski pravednici među narodima'?

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut pozvao je načelnike i vijećnike u 26 bosanskohercegovačkih gradova i općina da postupe po njegovoj Inicijativi, usvojenoj u državnom parlamentu u januaru prošle godine.

Inicijativa podrazumijeva da ulice, trgove i druge javne površine nazvane po nacističkim saradnicima i apologetama zamijene imenima Pravednika među narodima iz Bosne i Hercegovine koji su kao takvi prepoznati od strane Yad Vashem centra u Jerusalemu.

Godine 1953., izraelska vlada osnovala je Yad Vashem, spomen - obilježje Holokausta, kao državnu instituciju, prije svega kako bi sačuvala uspomenu na šest miliona Jevreja koji su stradali tokom Drugog svjetskog rata.

Trending

Sindikat radnika trgovine BiH tvrdi: Tržni centar u bh. gradu radi uprkos neradnoj nedjelji

Ovaj memorijalni muzej podignut je i u znak zahvalnosti prema Pravednicima među nacijama, koji su u tim najtežim trenucima, riskirajući vlastite živote, spašavali Jevreje. Do sada je, širom svijeta, ovo priznanje dobilo oko 21 hiljada ljudi, koji su pokazali izuzetnu hrabrost, suprotstavljajući se mržnji i ubijanjima. I svi oni u Jerusalemu, u Parku mira, imaju ploču sa imenom i prezimenom, kao i zasađeno drvo koje simbolizira njihovu plemenitost i ljudsku vrlinu.

Odlikovanje Pravednik među narodima sastoji se od medalje i diplome i najviše je odlikovanje koje Izrael dodjeljuje za zasluge u spašavanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Mnogi su Bosanci i Hercegovci označeni pravednicima među narodima. Donosimo vam kratke biografske crtice o nekima od njih, kao i kompletan spisak.

Mauricette i Midhat Begić

O Mauricette i njenom suprugu, aka­de­mi­ku Mid­ha­tu Be­gi­ću, književnom teoretičaru i kritičaru, snimljen je dokumentarni film Mauricette, a oboje su obi­lje­ži­li kul­tur­no i in­te­le­ktu­al­no sre­di­šte Sa­ra­je­va na­kon Dru­gog svjet­skog ra­ta. Također, Mauricette je spa­si­la dje­voj­či­cu Zla­tu Be­gić Pa­po, či­ja je maj­ka umrla.

Zekira Beširević i Roza Šober-Dragoje

Kao uposlenice tadašnjeg modnog salona Mordo, od pogroma su spasile vlasnika Mordu Kamhija i njegovu nećakinju Graciu. Učinile su to prijavivši se da budu povjerenici Mordine radnje kada je jevrejska imovina oduzimana od Jevreja.

Na ulogu povjerenika nije se gledalo naklono, ali Zekira i Roza su se javile da to budu, jer su na taj način mogle skrivati u radnji Mordu i Graciu sve dok oni nisu našli načina da napuste pakao Sarajeva i domognu se Italije.

Porodica Hardaga i Ahmed Sadik

Kuća porodice Kavilio uništena je u aprilu 1941. godine, dok je Sarajevo bombardovano. Porodica Kavilio je na putu prema porodičnoj fabrici srela Mustafu Hardagu, njihovog prijatelja muslimana koji im je odmah ponudio sklonište u svojoj kući.

Porodica Kavilio je ostala kod Hardaga određeno vrijeme prije nego je Josef Kavilio uspio prebaciti svoju suprugu i djecu u Mostar, grad koji je tada bio pod kontrolom Talijana i gdje su Jevreji bili koliko-toliko sigurni. Jozef je ostao u Sarajevu kako bi završio posao u svojoj fabrici, ali su ga uhapsile ustaše.

Emigrirali su u Izrael, a 1984. godine zatražili su od Memorijalnog centra Yad Vashem da porodicu Hardaga priznaju kao Pravednu među porodicama i Ahmeda Sadika kao Pravednog među narodima. Godinu kasnije, Zejneba je otišla u Izrael kako bi u ime svoje porodice zasadila drvo.

Rezak i Sulejman Hatibović

Braća Hatibović bili su susjedi sa Jevrejima, sa kojima su uvijek gajili dobre i prijateljske odnose. Kada su Nijemci ušli u Bosnu aprila 1941. godine, situacija za Jevreje se odmah pogoršala i doneseni su antijevrejski zakoni, Hatibovići su pomogli svojim susjedima - porodici Atias, majci Flori i njenim kćerkama.

Porodica Komljenović

Prijateljstvo Borislava Komljenovića, sina sarajevskog prote Dušana Komljenovića, i Benjamina Urbaha, sina aškenaskog nadrabina dr. Hinka Urbaha, započelo je davne 1928. godine kada su se kao osnovci našli u istoj školskoj klupi. Prošavši sva iskušenja ratnih godina, sveštenikov sin, uz pomoć majke i sestre, spasio je svog druga.

Derviš i Servet Korkut

O Korkutima ne treba puno pričati - ljudi koji su spasili sarajevsku Hagadu i djevojčicu Miru Papo.

Olga Kuković

Olga Kuković medalju Pravednika dobila je 1995. godine za čin spašavanja Isidora Baruha i Hane Baruh, udate Papo, brata i sestre njene školske drugarice Berte Musafije.

Andrija Latal

Željeznicki činovnik, koji je i sam strahovao za suprugu Amaliju, Jevrejku, primio je pod krov tri Jevrejke: Lizu Mesulan, Leonoru i Rahelu Elias.

Salih Pozder

Bukica Altarac i Rahela Lenka, jedini su članovi sarajevskih jevrejskih porodica koji su živi dočekali oslobođenje Sarajeva, i to zahvaljujući prvenstveno Salihu Pozderu.

Sadik Ahmed Saralop

Ovaj Pravednik među narodima ubijen je u Jasenovcu radi spašavanja Jevreja.

Adam Till

Arhitekta Adam Till rođen je u Mađarskoj, a u Sarajevo se doselio sa suprugom i dvoje djece. Imao je arhitektonski studio u kojem je, na raznim poslovima, bilo zaposleno nekoliko Jevreja. Među mnogobrojnim projektima, u koje je bio uključen Till, bila je i Sefardska sinagoga u Sarajevu, jedna od najljepših u Evropi. Dok je gradio ovu zgradu, Till je sarađivao sa mnogim lokalnim Jevrejima Sarajeva i tokom vremena postao s njima veliki prijatelj. Svojim prijateljima pomogao je i tokom rata.

Ovim hrabrim i požrtvovanim ljudima sada su se pridružili i Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina.