Ko su 'bosanski pravednici među narodima'?

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Damir Arnaut pozvao je načelnike i vijećnike u 26 bosanskohercegovačkih gradova i općina da postupe po njegovoj Inicijativi, usvojenoj u državnom parlamentu u januaru prošle godine.

Inicijativa podrazumijeva da ulice, trgove i druge javne površine nazvane po nacističkim saradnicima i apologetama zamijene imenima Pravednika među narodima iz Bosne i Hercegovine koji su kao takvi prepoznati od strane Yad Vashem centra u Jerusalemu.

Godine 1953., izraelska vlada osnovala je Yad Vashem, spomen - obilježje Holokausta, kao državnu instituciju, prije svega kako bi sačuvala uspomenu na šest miliona Jevreja koji su stradali tokom Drugog svjetskog rata.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

Ovaj memorijalni muzej podignut je i u znak zahvalnosti prema Pravednicima među nacijama, koji su u tim najtežim trenucima, riskirajući vlastite živote, spašavali Jevreje. Do sada je, širom svijeta, ovo priznanje dobilo oko 21 hiljada ljudi, koji su pokazali izuzetnu hrabrost, suprotstavljajući se mržnji i ubijanjima. I svi oni u Jerusalemu, u Parku mira, imaju ploču sa imenom i prezimenom, kao i zasađeno drvo koje simbolizira njihovu plemenitost i ljudsku vrlinu.

Odlikovanje Pravednik među narodima sastoji se od medalje i diplome i najviše je odlikovanje koje Izrael dodjeljuje za zasluge u spašavanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Mnogi su Bosanci i Hercegovci označeni pravednicima među narodima. Donosimo vam kratke biografske crtice o nekima od njih, kao i kompletan spisak.

Mauricette i Midhat Begić

O Mauricette i njenom suprugu, aka­de­mi­ku Mid­ha­tu Be­gi­ću, književnom teoretičaru i kritičaru, snimljen je dokumentarni film Mauricette, a oboje su obi­lje­ži­li kul­tur­no i in­te­le­ktu­al­no sre­di­šte Sa­ra­je­va na­kon Dru­gog svjet­skog ra­ta. Također, Mauricette je spa­si­la dje­voj­či­cu Zla­tu Be­gić Pa­po, či­ja je maj­ka umrla.

Zekira Beširević i Roza Šober-Dragoje

Kao uposlenice tadašnjeg modnog salona Mordo, od pogroma su spasile vlasnika Mordu Kamhija i njegovu nećakinju Graciu. Učinile su to prijavivši se da budu povjerenici Mordine radnje kada je jevrejska imovina oduzimana od Jevreja.

Na ulogu povjerenika nije se gledalo naklono, ali Zekira i Roza su se javile da to budu, jer su na taj način mogle skrivati u radnji Mordu i Graciu sve dok oni nisu našli načina da napuste pakao Sarajeva i domognu se Italije.

Porodica Hardaga i Ahmed Sadik

Kuća porodice Kavilio uništena je u aprilu 1941. godine, dok je Sarajevo bombardovano. Porodica Kavilio je na putu prema porodičnoj fabrici srela Mustafu Hardagu, njihovog prijatelja muslimana koji im je odmah ponudio sklonište u svojoj kući.

Porodica Kavilio je ostala kod Hardaga određeno vrijeme prije nego je Josef Kavilio uspio prebaciti svoju suprugu i djecu u Mostar, grad koji je tada bio pod kontrolom Talijana i gdje su Jevreji bili koliko-toliko sigurni. Jozef je ostao u Sarajevu kako bi završio posao u svojoj fabrici, ali su ga uhapsile ustaše.

Emigrirali su u Izrael, a 1984. godine zatražili su od Memorijalnog centra Yad Vashem da porodicu Hardaga priznaju kao Pravednu među porodicama i Ahmeda Sadika kao Pravednog među narodima. Godinu kasnije, Zejneba je otišla u Izrael kako bi u ime svoje porodice zasadila drvo.

Rezak i Sulejman Hatibović

Braća Hatibović bili su susjedi sa Jevrejima, sa kojima su uvijek gajili dobre i prijateljske odnose. Kada su Nijemci ušli u Bosnu aprila 1941. godine, situacija za Jevreje se odmah pogoršala i doneseni su antijevrejski zakoni, Hatibovići su pomogli svojim susjedima - porodici Atias, majci Flori i njenim kćerkama.

Porodica Komljenović

Prijateljstvo Borislava Komljenovića, sina sarajevskog prote Dušana Komljenovića, i Benjamina Urbaha, sina aškenaskog nadrabina dr. Hinka Urbaha, započelo je davne 1928. godine kada su se kao osnovci našli u istoj školskoj klupi. Prošavši sva iskušenja ratnih godina, sveštenikov sin, uz pomoć majke i sestre, spasio je svog druga.

Derviš i Servet Korkut

O Korkutima ne treba puno pričati - ljudi koji su spasili sarajevsku Hagadu i djevojčicu Miru Papo.

Olga Kuković

Olga Kuković medalju Pravednika dobila je 1995. godine za čin spašavanja Isidora Baruha i Hane Baruh, udate Papo, brata i sestre njene školske drugarice Berte Musafije.

Andrija Latal

Željeznicki činovnik, koji je i sam strahovao za suprugu Amaliju, Jevrejku, primio je pod krov tri Jevrejke: Lizu Mesulan, Leonoru i Rahelu Elias.

Salih Pozder

Bukica Altarac i Rahela Lenka, jedini su članovi sarajevskih jevrejskih porodica koji su živi dočekali oslobođenje Sarajeva, i to zahvaljujući prvenstveno Salihu Pozderu.

Sadik Ahmed Saralop

Ovaj Pravednik među narodima ubijen je u Jasenovcu radi spašavanja Jevreja.

Adam Till

Arhitekta Adam Till rođen je u Mađarskoj, a u Sarajevo se doselio sa suprugom i dvoje djece. Imao je arhitektonski studio u kojem je, na raznim poslovima, bilo zaposleno nekoliko Jevreja. Među mnogobrojnim projektima, u koje je bio uključen Till, bila je i Sefardska sinagoga u Sarajevu, jedna od najljepših u Evropi. Dok je gradio ovu zgradu, Till je sarađivao sa mnogim lokalnim Jevrejima Sarajeva i tokom vremena postao s njima veliki prijatelj. Svojim prijateljima pomogao je i tokom rata.

Ovim hrabrim i požrtvovanim ljudima sada su se pridružili i Nurija i Devleta Pozderac iz Cazina.