Baklju za EYOF 2019. ručno napravila Sarajka Nermina Alić

Sarajka Nermina Alić rođena je 1981. godine u kazandžijskoj porodici. Nakon obrazovanja u domenu likovne umjetnosti, 2007. godine zvanično je naslijedila kazandžijski dućan, u ulici Kovači br.19, od oca Hadžana Alića.

„Studirala sam Kiparstvo pa sam nakon studija nastavila porodični biznis koji sam naslijedila od oca Hadžana koji je ne samo najstariji kazandžija već najstariji živi zanatlija na Baščaršiji. Prije nekih 12 godina sam se počela profesionalno baviti ovim poslom kad je kompletna priča o ovom zanatu prešla na mene zvanično, s tim da je otac ostao moj mentor do danas“, kazala je na početku razgovora za Radiosarajevo.ba  Nermina Alić.

Vrlo često je spominju kao jedinu ženu kazandžijku, što je na određeni način istina, no, kako je kazala, razlika postoji.

AP: Kako je Nermina Alić razbila predrasude u kazandžijskom poslu

„Ja nisam jedina žena u kazandžijskom zanatu. Postoje žene u ovome poslu, ali one se bave isključivo ukrašavanjem stvari. Ja sam jedina žena koja se bavi oblikovanjem, tj. kovanjem proizvoda i kalaisanjem na otvorenoj vatri – u tom segmentu sam jedina“, pojasnila je Alić.

Nermina tradiciju prepliće sa inovativnošću, što je nekad neophodno da bi stari zanati opstali u modernom vremenu.

„Stari zanati još uvijek uspijevaju opstati u svojoj izvornoj formi. Međutim, meni je potrebna ta doza kreativnosti. Tako su prije desetak godina nastale džezve-svijećnjaci što je moj prepoznatljivi proizvod - za mene unikatan, inovativan i isključivo je 'moja priča' za razliku od klasičnog ukrašavanja tradicionalnih proizvoda koji se rade jedinstvenom tehnikom – savat, koja je identična onoj iz 16. vijeka, gdje konstantno moram ponavljati iste elemente. Tako da moji svijećnjaci dođu kao druga strana na koju se ja oslonim kreativnošću pa su unikatni, jer svaki ima zasebno ukrašavanje koji nema veze s prethodnim“, istaknula je naša sagovornica.

Foto: Privatni album / Džezve-svijećanjaci kazandžijke Nermine Alić

Nermina je svoje vještine pretočila u izradu baklje za EYOF 2019. koji će biti održan u Sarajevu i Istočnom Sarajevu ovog mjeseca.

Kako nam je kazala, za EYOF su rađene dvije baklje koje su već i završene.

„Do saradnje je došlo kada su gradonačelnik Grada Sarajeva Abdulah Skaka i njegov stručni tim čuli za mene, pozvali me na razgovor i objasnili šta žele te smo tako i ušli u posao", otkrila je za naš portal.

Pojasnila nam je i da su baklje urađene potpuno tradicionalnom metodom okivanja bakra.

Foto: Privatni album / Baklju za EYOF 2019. ručno napravila Sarajka Nermina Alić

„Njihova ideja je bila da, iako se EYOF dešava 2019., baklja nosi dio naše tradicije. Pošto je bilo moguće da se izvede kazandžijskim tehnikama one su došle kao idealna prilika da se na taj način u kompletnu manifestaciju ubaci dio tradicije“, kazala je Alić.

Nakon prvobitnog okivanja bakra, uslijedile su faze odgrijavanja i savijanja materijala te potom zavarivanje i na kraju finalno okivanje. Radi konzervacije materijala, a i izmjene boje na kraju procesa urađeno je niklovanje baklje. 

Cijeli proces je u potpunosti izveden ručno, koristeći isključivo tradicionalne alate kao što su različiti nakovnji i posebni kazandžijski čekići.

Ususret EYOF-u / Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka u Rimu preuzeo "Plamen mira" 

Podsjetimo, baklja koja je otišla po plamen mira kreće put prema Olimpijskom Sarajevu noseći plamen koji vječno gori u gradu na Miljacki. Baklja je izrađena prema idejnom rješenju Samine Tanović.