Kako je Milan Mladenović opalio šamar rušiteljima Ferhadije

Radiosarajevo.ba
Kako je Milan Mladenović opalio šamar rušiteljima Ferhadije
FOTO: Arhiv / Osman ef. Kozlić

Kada je u ranu zoru, 7. maja 1993. godine, prije 25. godina velikom količinom eksploziva srušena Ferhadija džamija u Banjoj Luci, eho tog kulturocida u kojem je nestao jedan od simbola grada na Vrbasu, čuven po svojoj ljepoti, iz temelja je potresla jednog velikog čovjeka koji se u tom trenutku nalazio nekih 300 kilometara dalje, u Beogradu.

Piše: Faruk Vele

Njegovo ime bilo je Milan Mladenović i zajedno za njegovim bendom, čuvenim rok sastavom "Ekatarina Velika" (EKV) predstavlja kultno ime jugoslovenske muzičke scene.

Život je postao nemoguć

Prije svega čovjek, a potom vrsni muzičar, gitarista, nevjerovatni vokal, pjesnik, Mladenović, koji svojim pjesmama i citatima i danas nadahnjuje čestite ljude, digao je tih dana svoj glas protiv zla i te užasne 1993. godine otkazao najavljeni koncert u Banjoj Luci – upravo iz protesta zbog rušenja Ferhadije!

To je, vele, trebao biti jedan od najvećih koncerata u gradu a Vrbasu, ali je Mladenović odlučio pokaže dostojanstvo i bunt protiv barbarizma, te je opalio snažan šamar rušiteljima jedne bogomolje i spomenika kulture, ali i tadašnjim opskurnim vlastima Banje Luke koje su organizirale odvoženje ostataka džamije.

"Neću da sviram u gradu u kojem je srušena džamija", kazao je Mladenović koji je rođen u Zagrebu, rastao u Sarajevu, a slavu stekao u Beogradu.

Čuvene su to riječi muzičke legende koje su ga, zajedno sa njegovima pjesmama, učinile besmrtnim.

Nažalost, sa ovog svijeta "u kojem je život postao nemoguć" zauvijek je otišao godinu kasnije, 5. novembra 1994. godine, u 36. godini života. Ove godine bi punio 60-tu godinu.

"Vrlo sam razočaran u ljude koji su dozvolili da ih sahrane i moralno, i ljudski, dozvolili su da ih prijatelji izdaju, da oni izdaju svoje prijatelje i braću i sve živo, i da se sve to završi u jednoj opštoj kaljuzi", kazat će, također, jednom prilikom Mladenović.

 Osman ef. Kozlić - undefined

FOTO: Arhiv:  Osman ef. Kozlić

Četvrt stoljeća kasnije muftija banjalučki dr. Osman ef. Kozlić u razgovoru za Radiosarajevo.ba odaje priznanje Mladenoviću i njegovoj velikoj gesti.

"To što je Mladenović učinio, da mu Bog da svako dobro, govori o ljudskim veličinama. To je čovjek! Postoje ljudi po kojima možemo i trebamo cijeniti cjeli jedan narod. To je toliko veliko da to nadjača svo ono zlo. Zaista je to veliko. Mladenović nije jedini... No, ne treba zaboraviti ni ime tog čovjeka niti njegovu gestu i treba se toga prisjećati. Drago mi je da sam i ja na neki način za to ranije saznao, i da to danas znam", kazao je muftija Kozlić za Radiosarajevo.ba.

Ratni predsjednik Glavnog odbora Islamske zajednice u Banjoj Luci Bedrudin Gušić, koji se za Radiosarajevo.ba javio iz dalekog Bostona, prisjeća se tog velikog gesta beogradskog muzičara, umjetnika...

"Svima nama Banjalučanima ostat će u trajnom sjećanju gesta Milana Mladenovića, frontmena benda EKV iz Beograda koji je te 1993. godine odbio pjevati u Banjoj Luci upravo zbog činjenice da je u om gradu srušena jedna Fehradija, kao i druge džamije. Taj gesti i tada i sada budi nadu u mogućnost suživota, odnosno potvrđuje onu Svetalne Broz da je bilo dobrih ljudi u vremenu zla", kazao je Gušić inače dugogodišnji slobodni novinar.

Antiratni koncerti

Ovo nije bio jedini snažni antiratni čin Milana Mladenovića. U vrijeme opsade Dubrovnika pozivao je publiku da minutom šutnje oda počast gradu i ljudima u njemu. To je tada bilo po život opasno. Nacionalisti među publikom htjeli su se s njim fizički obračunati. Početkom ratova u bivšoj Jugoslaviji, zajedno sa članovima čuvenih "Partibrejkersa", EKV-a i "Električnog orgazma" formirao je projekt "Rimtutituki" koji su svojim aktivizmom širili antiratnu propagandu. Njihov najpoznatiji sngl bio je "Slušaj 'vamo", s ključnim refrenom "Mir, brate, mir".

Izdao ga je B92, a promoviran je koncertom na kamionu koji je kružio ulicama Beograda. Ove grupe u septembru 1993. sviraju antiratne koncerte u Parizu i Berlinu sa zagrebačkim sastavom "Vještice", u okviru akcije "Ko to tamo peva?".

Izražavajući ogorčenje zbog stradanja na Balkanu, poručio je:

"Moja prva i najveća želja bila je da se probudim i ustanovim da je 1990. i da kažem "Uh, ak sam nešto ružno sanjao".

Ako ni zbog čega drugog i Sarajevo i Banja Luka i Mostar, i svi gradovi BiH trebaju jedan svoj kutak, jednu ulicu pokloniti ljudima poput Miluna. Milanu Mladenoviću to nije potrebno. Nama jeste.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije