Kako (i za koga) smo glasali na izborima za Predsjedništvo ove godine, a kako 2018. i 2014.

Portal Radiosarajevo.ba i ovog je izbornog ciklusa izradio seriju političkih infografika (možete ih pogledati OVDJE) koji se bave različitim aspektima izbora u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, 2. oktobra ove godine u BiH održani su Opći izbori, na kojima su više od 3,3 miliona naših državljana imali pravo glasa. Birali smo članove Predsjedništva, članove državne i entitetskih skupština, kao i kantonalne, dok su u bh. entitetu RS birali još i predsjednika te potpredsjednike iz reda dva druga naroda...

No, mi se u ovim infografikama bavimo glasovima koje su osvojili članovi Predsjedništva*, uz poređenje kako su ti glasovi izgledali u dva prethodna ciklusa za Opće izbore - 2018. i 2014.

Trending

Ozbiljno upozorenje: 'Ako Trump zaista uradi šta je najavio, američki građani će platiti cijenu'

19.10.22. 15:38

Stigla nova naredba CIK-a: Odnosi se na ponovno brojanje glasova

No, da prvo pogledamo koliko glasača je odlučilo birati članove Predsjedništva ove u odnosu na prethodne izborne godine.

Pogledamo li FBiH, koja bira članove Predsjedništva iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, to izgleda ovako: na ovim izborima, 2022, u FBiH je za članove Predsjedništva glasalo ukupno 977.457 građana. Od tog broja njih 571.873 je glasalo za člana iz reda bošnjačkog naroda, a za člana iz reda hrvatskog naroda njih 405.584.

Inače, pravo glasa u FBiH je ove godine imalo 2.109.344 građana, što znači, kad govorima u procentima, da je u FBiH, za Predsjedništvo, glasalo tek 46.3 posto građana s pravom glasa...

Prije četiri godine, dakle 2018, u FBiH su, za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, glasala 465.824 birača, a za člana iz reda hrvatskog naroda njih 428.344. Ukupno, za Predsjedništvo je u FBiH glasalo 894,168 birača.

18.10.22. 16:31

Iz Glavnog centra CIK-a rekli kada bi mogli izbrojati glasove

Prije osam godina, 2014, za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda glasalo je 738.504 građana, a za člana iz reda hrvatskog naroda njih 245.295, što znači da je u FBiH te 2014. glasalo 983.799 ljudi. Dodajmo da te godine na listi za člana iz reda hrvatskog naroda nije bilo Željke Komšića, no o tome nešto kasnije. 

Što se tiče bosanskohercegovačkog entiteta RS, situacija s brojem glasača je manje-više slična u izbornim ciklusima, pa to izgleda ovako: 2022 je glasalo 632.597 ljudi iz RS-a, 2018. njih 683.361, a 2014. njih 652.602.

Inače, ove godine su u RS-u 1.259.322 birača imala pravo glasa, pa to znači da je izbore izašlo njih 50.2 posto.

Član Predsjedništva iz reda Bošnjačkog naroda

Što se tiče člana Predsjedništva iz reda Bošnjaka, ove je godine pobijedio kandidat 11 ujedinjenih stranaka (opozicije) Denis Bećirović koji je osvojio 328.174 glasova. 

Slijedi ga Bakir Izetbegović (SDA) s 212.973 osvojena glasa, te Mirsad Hadžikadić (Koalicija Država) s 30.726 osvojenih glasova. 

Pogledamo li 2018, kada je pobijedio kandidat SDA Šefik Džaferović, vidjet ćemo da je on tad pobijedio s 212.581 osvojenim glasom. Bilo je to je skoro 18.000 glasova više od tada drugoplasiranog Bećirovića koji je tada osvojio 194.688 glasova. Hadžikadić, pak,  je prije četiri godine imao podršku 58.555 glasača, što znači da je u ove četiri godine izgubio povjerenje više od 20 hiljada ljudi...

04.10.22. 12:26

Bakir Izetbegović i Denis Bećirović jedan drugom pružili ruku

A, 2014. kandidata za fotelju člana iz reda bošnjačkog naroda imali smo čak 10. 

Te je godine pobijedio Izetbegović sa osvojenih 247.325 glasova. Slijedio ga je Fahrudin Radončić (SBB) koji je tada osvojio 201.454 glasa, te Emir Suljagić kao kandidat DF-a, koji je tada osvojio 114.334.

SDP je te godine kandidovao Bakira Hadžiomerovića, koji je osvojio 75.369 glasova, a bili su tu i Sefer Halilović (BPS) s 66.230 glasova, Mustafa Cerić (nezavisni kandidat): 33.882 glasova...

Član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda

Zavirimo li u brojke za člana iz reda hrvatskog naroda, one izgledaju ovako: Željko Komšić (DF) i ove je godine pobijedio, a povjerenje mu je dalo 226.008 birača. S druge strane, Borjana Krišto (HDZBiH) osvojila je 179.576 glasova, što je više od šefa njene stranke Dragan Čovića u izbornom ciklusu 2018. godine.

Naime, te godine je također pobijedio Komšić sa 225.500 glasova, dok je šef HDZ-a imao 154.819 glasova. Bila je tu i Dijana Zelenika (HDZ 1990) s 25.890 osvojenih glasova, Boriša Falatar (Naša stranka) s 16.036 glasova, te Jerko Ivanković Lijanović (Narodna stranka Radom za boljitak) s 6.099 osvojenih glasova.

08.10.22. 16:21

Željko Komšić osvojio više od 200.000 glasova

Godine 2014. na listama nije bilo Komšića, pa je pobijedio Čović koji je tada osvojio samo 128.053 glasa. Slijedili su ga Martin Raguž (HDZ 1990) s 94.695 osvojenih glasova, zatim Živko Budimir (Stranka pravde i povjerenja) s 15.368 glasova, te Anto Popović koji je te godine bio kandidat Komšićevog DF-a. Osvojio je tek 7.179 glasova.

Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda

Ove godine, u fotelju za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, zasjest će SNSD-ovka i "desna ruka" Milorada Dodika - Željka Cvijanović. Osvojila je suverenih 326.852 glasa.

Iza nje su Mirko Šarović (224.390), Nenad Nešić (38.198), Vojin Mijatović (34.896) i Borislav Bijelić (8.261). Njih četvorica zajedno su osvojili 305.745 glasova, što znači da je Cvijanović imala više glasova nego svi oni kad se "prebroje" skupa.

07.10.22. 16:42

Izbori 2022: Željka Cvijanović osvojila skoro 100.000 više glasova u odnosu na Mirka Šarovića

U utrci 2018. godine je pobijedio Dodik osvojivši 368.210 glasova, nasuprot prof. Mladenu Ivaniću koji je imao 292.065 glasova i borio se za drugi mandat. Tu su još bili i Mirjana Popović (SNS) koja je osvojila 12.731 i Gojko Kličković (Prva SDS) s 10.355 glasova.

A, 2014. godine pobijedio je Mladen Ivanić s 317799 osvojenih glasova. Te godine, Cvijanović je osvojila 310.867, a treći kandidat, Goran Zmijanjac iz Stranke pravedne politike imao je tek 23. 936 glasova.

*Brojevi su predstavljeni na osnovu 99.58 prebrojanih glasova