Ivan Čavlović, dekan Muzičke akademije u Sarajevu: Šezdesetogodišnja kolijevka bh. umjetnosti

Bosna i Hercegovina, sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća... Prošlo je deset godina od završetka 2. svjetskog rata, zemlja se ubrzano gradila s elanom i neviđenim entuzijazmom. U tom zamahu stvaranja novog društva, intelektualci, umjetnici i kulturni radnici sudjelovali su s jednakim žarom, imajući pred sobom dugoročne ciljeve. 

Tako su petorica uvaženih profesora muzike iz SFRJ realizirali važan zadatak - u Sarajevu otvoriti stvoriti muzičku visokoškolsku ustanovu, četvrtu u tadašnjoj Jugoslaviji. Milenko Živković iz Beograda, Natko Devčić iz Zagreba, dr. Dragotin Cvetko iz Ljubljane, te profesori Cvjetko Rihtman i Miroslav Špiler iz Sarajeva, tako su kumovali nastanku Muzičke akademije u Sarajevu za čiji se dan rođenja drži 20. maj 1955. 

Najviša matična muzička visokoškolska, obrazovna, umjetnička i naučna institucija, od tada djeluje kao kuća u kojoj su se formirale generacije muzičara, stvaralaca, naučnika i pedagoga od kojih su neki stekli i svjetsku slavu. 

Prvo pedagoško jezgro Muzičke akademije činili su profesori: Cvjetko Rihtman (izabran tada i za rektora Akademije), Miroslav Špiler, Aleksandar Segedi, Mladen Pozajić, Božidar Trudić, Matusja Blum, Bruna Špiler i Vlasta Debelić. 

Danas, kada slavimo 60 godina ove institucije, njen dekan, prof. dr. Ivan Čavlović s pravom tvrdi kako se radi o instituciji međunarodne reputacije koja se može pohvaliti studentima i predavačima koji stižu iz svih država regije i nekih država svijeta, kao što su Južna Koreja, Gruzija, Austrija ili SAD-a.

"Muzička akademija redovno surađuje sa sličnim ustanovama iz Švedske i Holandije, a odnedavno smo članica Asocijacije konzervatorija muzike. Naši su programi rađeni prema evropskim standardima. Ove godine ćemo ići u međunarodnu akreditaciju naših programa, ali ovaj proces je uvjetovan prostorom, brojem profesora i bibliotečkim fondom, ali to će značiti da će studenti iz Evrope u još većoj mjeri dolaziti da studiraju ovdje".

Skučenost prostora je jedan od najvećih problema s kojima se Muzička akademija suočava. Smještena u nekadašnjem samostanskom klosteru, u ulici Josipa Štadlera, ova ustanova doslovno nema više ni centimetra prostora na koji bi se mogla proširiti. 

"Naše su ambicije da dobijemo 10.500 kvadratnih metara u Kampusu Univerziteta. U tom prostoru bila bi smještena i koncertna dvorana koja bi služila cijelom gradu. Tada bismo mogli otvoriti odsjek za jazz, balet i scensku muziku. Ovaj kapitalni prostor koštao bi 39 miliona KM, no jednog dana morat će doći do realizacije ovog projekta jer se ulaganje u kulturu isplati. Pokazuju to iskustva dugih država, ali i rezultati naših studenata", tvrdi profesor Čavlović. 

A koliki je utjecaj na kulturni život države izvršila koncertna djelatnost Muzičke akademije, najbolje svjedoče prepune dvorane. U pravilu, za Festival kamerne muzike SCMF ili Sarajevo Sonic Studio, dvije najpoznatije manifestacije u organizaciji ove ustanove, traži se karta više.

Nadajmo se da će tako biti i večeras, na svečanom koncertu kojim će se obilježiti 60-godišnjica postojanja Muzičke akademije u Sarajevu.

Na programu je znamenita Fantastična simfonija Hectora Berlioza. Ovo djelo, simbol programske muzike, izvest će Simfonijski orkestar studenata i profesora Akademije. Za njih, koncert predstavlja poseban izazov, s obzirom na njegovu kompleksnost. 

Uđimo u svijet Fantastične simfonije: Čuveno Berliozovo djelo za 60. rođendan Muzičke akademije

Za ovaj koncert koji će se održati u Narodnom pozorištu u Sarajevu s početkom u 20 sati, ulaznice koštaju 10, 20 i 30 KM. Profesor apelira na publiku da kupe ulaznicu, kako bi na taj način doprinijeli Fondu za pomoć studentima skromnijeg imovinskog stanja:

"Među studentima imamo istinske muzičke genijalce, no neki od njih jedva sastavljaju kraj s krajem. Nedavno nam se desilo da jedan naš izvrsni instrumentalista, ni uz našu finansijsku pomoć, nije mogao sebi priuštiti put na jedno takmičenje. Da je otišao, sigurno bi osvojio prvo mjesto. Upravo zato, pokrenuli smo Fond za pomoć, te stoga apeliram na sve ljubitelje muzičke umjetnosti da kupe ulaznicu i na taj način daju svoj doprinos razvoju muzičkih talenata".