Inžinjerka NASA-e za Radiosarajevo.ba: Kada će ljudi otići na Mars i šta je sljedeće...

13. 04. 2016. u 10:54:15 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Na Marsu je nekad postojala tekuća, pitka voda. I bilo je toliko vode da je Mars mogao biti naseljivo mjesto. Da ste nekad stajali na mjestu koje danas na Crvenoj planeti istražuje slavni rover Curiosity, možda biste stajali pored rijeke i mogli biste piti tu vodu...

Jedna od zazlužnih za ovo veličanstveno otkriće jeste i Nagin Cox, inžinjerka čuvene NASA-e (Američka nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija), koja ovih dana, na poziv Američke ambasade u našoj zemlji, boravi u Bosni i Hercegovini. Cox je radila na više misija, bila je dio Galileo misije na Jupiter, zatim je učestvovala u slanju sva tri rovera na Mars, te je bila dio tima koji je putem teleskopa Kepler tragao za planetama koje podsjećaju na našu Zemlju.

Za portal Radiosarajevo.ba dala je ekskluzivni intervju u kojem je govorila o budućnosti, o tome da li je na Marsu možda nekad bilo života, istraživanjima koja su pred nama, doznali smo i kad bi se prva grupa ljudi mogla uputiti na Crvenu planetu, koji su sljedeći koraci u istraživanju svemira, te je uputila posebnu poruku našoj omladini, pogotovo onima koji sanjaju da će jednog dana biti upravo oni koji istražuju svemir.

Razgovarala: Lana Ramljak, Radiosarajevo.ba

Cox je stigla na Balkan prije desetak dana i bila je već u Srbiji i Makedoniji. Sad je u BiH, posjetila je Mostar, trenutno je u Sarajevu, a zatim ide u Banju Luku. Otkriva nam da je posebno uzbuđena što je u Bosni i Hercegovini, da uživa u Sarajevu i, kako govori na početku razgovora, očarana je ovdašnjom hranom, posebno sarmama, ćevapima, pitom...

Dodaje i kako ju je izrazito zainteresirala priča o Mostaru, o njegovoj istočnoj i zapadnoj strani. Kaže da su joj ulice ovog hercegovačkoga grada i podjele, kao i ožiljci od rata, pomogli da shvati „kontekst“ Bosne i Hercegovine i onoga što su njeni građani prošli.

„Ovdje sam da govorim o istraživanju svemira, i to istraživanju svemira uz pomoć robota – naglašavam to da mladi ne misle da sam astronautkinja. Istraživanje svemira je primjer onoga što možemo učiniti kad radimo zajedno. A, mnogo je različitih načina da radimo zajedno, važno je vjerovati da možemo...

Zainteresirala sam se da radim na misijama u svemiru još dok sam bila veoma mlada, kada sam i sama vidjela i svjedočila podjelama među ljudima. Odrasla sam u domu u kojem je, iz religijskih razloga, bilo razlike između toga što mogu raditi dječaci, a šta mogu raditi djevojčice. Bila sam mala djevojčica i nikako to nisam shvatala. Tako da sam rano odlučila raditi nešto što spaja sve ljude, a to je za mene bilo istraživanje svemira“, govori naša sagovornica.


Nagin Cox i Lana Ramljak

Nažalost, i danas se nastavljamo dijeliti zbog rase, religije, nacije. Stoga, Cox želi u BiH, razgovarati sa što više mladih ljudi, sa studentima, srednjoškolcima i osnovcima: „Možda ne mora biti tako? Možda možemo razgovarati o tome što nas spaja? Želim im pokazati da i bh. omladina ima važnu ulogu u budućnosti svijeta, pogotovo u domenu nauke i tehnologije.“

„Važno je da ljudi, pogotovo da mlade djevojke, vide nekog kao sebe na važnoj poziciji. Kada budem imala mogućnost da razgovaram s djevojkama, voljela bih naglasiti da je moguće kombinirati i karijeru i majčinstvo. Da se ne treba plašiti izbora. Želim im poručiti da mogu uraditi sve što žele i da ima više načina da se ispuni sna.

Dok sam odrastala, nisam imala novca za studiranje, ali sam dobila stipendiju od američkog vojnog vazduhoplovstva. To je oblikovalo moju budućnost... I ovdje ima studenata s velikim snovima koji možda misle da ih ne mogu ispuniti, ali, recimo, Američka ambasada ima programe za školovanje u SAD-u. Može im pomoći ne samo da studiraju, već ih savjetovati, kako aplicirati, pa čak i pomoći oko finansiranja aplikacije!

Važno je biti radoznao i biti odlučan. Ne morate biti briljantni i spektakularni, ali morate znati što želite i biti odlučni. Tada je sve moguće“, poručila je inžinjerka NASA-e.

„Bila sam često u situaciji kada se nešto činilo jako teško i imali smo limitirane i resurse i vrijeme da to napravimo, a onda, kad uspijete – to ostaje s vama dugo vremena. Zato se nadam da ću mladima prenijeti poruku: Ne plašite se napraviti korak. Nemojte gledati budućnost kroz novac koji vam može donijeti neki posao, gledajte kako možete promijeniti svijet.

Kako je Cox bila i članica tima naučnika koji su poslali tri rovera na Mars, razgovaramo i o tim misijama. U NASA-i su, i to je prilično jasno, posebno ponosni na Opportunity, legendarni rover koji je na Mars sletio u januaru 2004. Plan je bio da radi 90 dana. Ovaj genijalni robot radi i prikuplja podatke i danas... Također, tri sedmice prije Opportunityja, na Crvenu planetu sletio je i njegov blizanac, rover Spirit, koji je radio čak šest godina...

„Ponosni smo toliko na te robote. Kad smo slali Spirit i Opportunity, nismo očekivali da ćemo slati još robota na Mars. No, kako su nas ta dva rovera naučila da je na Marsu nekad bilo tečne vode, osmislili smo rover Curiosity koji nas je trebao naučiti još i više. I tako je i bilo!

Curiosity je na Marsu već četiri godine i od njega smo saznali da je na Marsu bilo vode bilo dovoljno dugo da održi život. Dakle, Mars je nekad bio naseljivo mjesto i njegova voda je bila pitka. To govori dosta o tome kako je Mars nekad bio posve drugačiji, bio je poput Zemlje i promijenio se. Tako da, možda je to lekcija za nas... Kako se planete mogu promijeniti i zaista se moramo brinuti za ovu našu. To je još jedna poruka za mlade. Ova generacija je jako važna i odlučit će da li ćemo se vratiti u ravnotežu s prirodom ili nastavljamo put prema dolje. Svako od njih može napraviti razliku“, objašnjava Nagin Cox, po čijem je imenu nedavno nazvan jedan asteroid.

Kazala nam je i kako je plan da u periodu između 2020. i 2040. godine, prva ljudska posada, od četiri do šest astronauta, ode na Mars. Cox radi s inžinjerima na razvoju robota koji će im pomoći, od svemirskih odijela do tehnologije koja će im pomoći da dišu, da jedu...:

„Imamo mnogo posla oko priprema. I, znate šta, možda će neko od mladih ljudi koje ću sresti ovih dana, upravo biti dio te prve međunarodne posade koja će otići na Mars.“

Pitamo je i da li će Mars biti "posljednje" odredište u svemiru koje će istraživati ljudi:

„Uvijek ćemo ići dalje. Kada govorimo o Marsu, ne pričamo o kolonizaciji i tome da uništavamo Zemlju, pa ćemo sad na Mars. Ne, ne... imam bolju ideju. Hajde da ne uništimo Zemlju. Misije na Mars trebaju biti poput onih na Antarktiku. Tamo smo već 100 godina, niko nije vlasnik tog kontinenta i tamo se provode naučna istraživanja, te ima nešto i turista, ali nismo tamo da koloniziramo, tamo smo da budemo naučnici. Mislim da je to model i za Mjesec i za Mars.

Jednom kad naučimo kako živjeti negdje drugo u svemiru, imamo još mjesta u Sunčevom sistemu koja treba istražiti: asteroidi, Jupiterovi mjeseci...ali trebamo raditi još puno na tome, zbog udaljenosti. Želimo biti oprezni kad govorimo o tome - neozbiljno bi bilo reći, eh, warp pogon je tu, samo što ga nismo izumili. Možda će jednog dana biti i to, ali treba nam vremena. A, toga imamo, zar ne?“

Cox je posebno ponosna i na letjelicu koja 4. jula stiže do Jupitera, što će biti prvi put nakon devedesetih godina da se približavamo toj planeti.

S velikom energijom priča i o Plutonu te nedavnoj misiji New Horizon, koju smo čekali devet godina (toliko je trajalo putovanje do Plutona i zahvaljujući kojoj smo mnogo naučili o ovom svemirskom objektu):

„Dok sam ja odrastala, to je bila mala, svijetla tačkica na nebu. Sada je to pravi svijet, koji ima svoj Mjesec... i, kao sa svakim drugim svijetom koji smo posjetili - kad smo stigli shvatili smo da uopće ne izgleda onako kako smo pretpostavljali. Treba reći i da smo ovom misijom završili naše prvo istinsko putovanje kroz Sunčev sistem.“

Cox je tu do ponedjeljka. Nakon Sarajeva (Noć nauke u Zemaljskom muzeju), odlazi u Banju Luku (izložba na kojoj ćete moći vidjeti kamen s Mjeseca). Ukoliko imate priliku, potrudite se posjetiti neko njeno predavanje. Ne samo da će vas osvojiti znanjem i energijom, već će, i to vam garantiramo, ponovo u vama probuditi radoznalo dijete i istraživača univerzuma.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA