I Prva bošnjačka gimnazija u akciji za Zemaljski muzej

Nakon akcije za spas Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koju su pokrenuli učenici Treće gimnazije u Sarajevu, oglasila se i Prva bošnjačka gimnazija, koja je predstavila i osmislila akcioni plan i program rješavanja problema ove kulturne institucije.

Sramotan kraj Zemaljskog muzeja

Učenici Prve bošnjačke gimnazije rade na projektu 'Ja, građanin', u sklopu kojeg su odabrali temu 'Zatvoren Zemaljski muzej'.

''Naša ideja i cilj je da se Zemaljski muzej, kao jedinstvena građevina koja predstavlja grad Sarajevo i čini ga specifikumom na Balkanu, ponovo otvori'', kažu učenici, istakavši kako će se potruditi da ostvare saradnju sa učenicima Treće gimnazije i drugim školama, kako bi napravili što veći projekat.

Uzrokom stanja u kojem se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nalazi, učenici Prve bošnjačke gimnazije smatraju predstavnike vlasti, građane koji smatraju da nije značajno posjetiti ovu instituciju, te upravu Muzeja koji ima ''loš plan i program rada''.

Sarajevo ne drži do svog kulturnog identiteta

''Svi smo upoznati sa ovim problemom, ali rijetko ko se trudi da poboljša ovo stanje. Glavni grad BiH ne drži do svog kulturnog identiteta i tradicije'', kažu učenici Prve bošnjačke gimnazije, dodavši kako postojeće rješenje za ovaj problem jeste da se finansiranje Muzeja prebaci na državni/federativni/kantonalni budžet.

Neka od alternativnih rješenja za Muzej koja učenici Prve bošnjačke gimnazije predlažu su uvođenje turističke takse za turiste u iznosu od 2KM, kao i obavezne posjete Muzeju za sve osnovne i srednje škole jednom ili dva puta godišnje. 

''Nijedno od ovih rješenja se ne kose sa Ustavom BiH. Smatramo da bi javnost trebala posvetiti što veću pažnju ovom problemu, jer je zaista sramotno da se ovome posvećuje samo omladina, bez ikakva podrške vlasti, građana i ostalih državnih institucija'', kažu učenici.

Ipak je nekome stalo do Muzeja

Oni su uputili poziv nadležnim organima i realizirali peticiju od 1000 potpisa kao znak podrške građana za naša alternativna rješenja, te niz anketa na kojima su dobili podatke kako građani za stanje Muzeja najviše krive organe vlasti koji se ''ne obaziru puno na ovaj problem'', te upravu muzeja koja se ''nije potrudila doprinijeti boljem sadržaju i planu''.

Više od polovine građana je posjetilo Muzej više puta, dok su ostali bili u toj građevini jednom ili dva puta, rezultati su ankete, koja je pokazala i kako mnogi građani smatraju da se treba osnovati fond u koji bi se slale donacije većih kompanija i svi ljudi koji smatraju ovaj problem bitnim. 

''Smatramo da u našoj realizaciji plana trebaju da nam pomognu građani ovoga grada kao i organi vlasti. Sramotno je to da se samo nekolicina srednjoškolaca interesuje za ovaj problem, i da se javnost apsolutno prestala interesirati ovim problemom sedam dana nakon zatvaranja muzeja, 4. oktobra. Organi vlasti neće i ne žele da poduzmu išta u vezi ovoga i, iako znamo da je vjerovatnoća da ćemo mi kao grupa za jedan projekat uspjeti realizirati svoju ideju i otvoriti Muzej nakon brojnih štrajkova i poziva mala, želimo da pokažemo da ipak postoji neko koga interesuje Zemaljski muzej'', kažu učenici Prve bošnjačke gimnazije.