Hutovo bilo nekada povezano linijom s Bečom i imalo 800 učenika
Vjerojatno biste teško povjerovali da se iz Hutova u neumskom zaleđu ne tako davno vozom moglo doći čak do Beča.
I to direktnom linijom – u Hutovu ste mogli kupiti kartu na relaciji Hutovo-Beč!
A to nije bilo tako davno, kako nam potvrđuju sami mještani ovog naselja koje smo ovog toplog prosinačkog dana sreli u šetnji svojim mjestom.
Brojna poznata lica u Skenderiji: S tribina navijaju Mirela Bećirović i Razija Mujanović
Sedamdesetih godina izravnom linijom od Hutova do Beča
”Godine 1970., dakle prije 50 godina, mogli ste ovdje kupit kartu za Beč i ćirom otputovati u centar Europe”, govore mještani Hutova.
Ovo vrijeme pamte i danas spominju kao najbolje vrijeme u povijesti svog mjesta.
”Dok je bilo ćire, bilo je i života. Kad je ukinut ćiro – sve je krenulo nizbrdo. Prvi ćiro prošao je ovuda 1901. godine, a povezivao je Mostar sa Dubrovnikom i Konavlima. Tad se putovalo, trgovalo, vozilo, a kako je Hutovo bilo uz prugu, bilo je živo, bilo je svega”, kažu mještani za Čapljinski portal.
Ukidanje pruge odnijelo normalan život
Uskotračna pruga ukinuta je 1976. godine, a njeno ukidanje odnijelo je u povijest i ćiru s ovih prostora. Život, kakav su tada poznavali mještani Hutova, okrenuo se naopako preko noći.
”Iz svake obitelji je najmanje jedno radilo na željeznici, i obični radnik mogao je zaraditi više nego prosvjetni djelatnik. Ljudi iz Hutova nisu imali potrebu ići vani na rad. Ali kad je ukinuta uskotračna pruga, sve je palo u vodu i iseljavanje je krenulo korak po korak, da bi došli do današnje situacije u kojoj je samo pitanje godine kada će iz ovog mjesta otići i zadnji stanovnik”, govore mještani u lokalnoj kafani.
Najstariji nam pričaju da je župa Hutovo, kada je osnovana, imala 375 župljana, a susjedno selo Glumina pet više. Danas Glumina ima svega nekoliko stanovnika, a Hutovo manje od 100.
Sa 800 na manje od 10 učenika
Četrdesetih godina prošlog stoljeća Hutovo je imalo status općine, a Neum, kojemu sada pripada, tada kao općina nije ni postojao. Četverogodišnju školu tih četrdesetih godina pohađalo je u Hutovu 80 učenika.
Sedamdesetih godina broj učenika se penje na 350, a najstariji tvrde kako je brojka učenika jedne godine prešla i osamsto. Danas ih nema ni 10, odnosno nijedan posto od tog broja!
Da je ovo mjesto bilo i gospodarski uspješno i imalo potencijal govori i činjenica, kako su nam rekli mještani, da je u zlatno doba ovog naselja postojalo više trgovina mješovite robe, ambulanta, četiri gostionice, poljoprivredna apoteka, veterinarska stanica te zadruga za otkup duhana, puževa i kadulje…
Sedamdesetih godina postojala je čak i pilićara te pogon za proizvodnju plastičnih čamaca. Danas od toga, osim jedne jedine gostionice, nema ništa!
Prometna izoliranost zapečatila sudbinu mjesta
Hutovo je zadesila sudbina mnogobrojnih naselja u Hercegovini koja su ostala prometno izolorana nakon ukidanja pruge.
Stanovništvo je, trbuhom za kruhom, otišlo u obližnje gradove, a u Hutovu je ostalo stanovništvo većinom treće životne dobi.
Ipak, uz pametnu strategiju ovo mjesto moglo bi postati turistički zanimljivo, posebice strancima, kako zbog biciklističke rute koja je aktivirana posljednjih godina, a koja prati ćirinu rutu, tako i zbog ruralnog turizma koji je sve popularniji među turistima sa zapada, piše Čapljinski portal.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.