Hutovo bilo nekada povezano linijom s Bečom i imalo 800 učenika
Vjerojatno biste teško povjerovali da se iz Hutova u neumskom zaleđu ne tako davno vozom moglo doći čak do Beča.
I to direktnom linijom – u Hutovu ste mogli kupiti kartu na relaciji Hutovo-Beč!
A to nije bilo tako davno, kako nam potvrđuju sami mještani ovog naselja koje smo ovog toplog prosinačkog dana sreli u šetnji svojim mjestom.
Ko je Davor Savičić iz BiH koji je na crnoj listi? Bio pripadnik Arkanove garde, stoji iza grupe Vuk
Sedamdesetih godina izravnom linijom od Hutova do Beča
”Godine 1970., dakle prije 50 godina, mogli ste ovdje kupit kartu za Beč i ćirom otputovati u centar Europe”, govore mještani Hutova.
Ovo vrijeme pamte i danas spominju kao najbolje vrijeme u povijesti svog mjesta.
”Dok je bilo ćire, bilo je i života. Kad je ukinut ćiro – sve je krenulo nizbrdo. Prvi ćiro prošao je ovuda 1901. godine, a povezivao je Mostar sa Dubrovnikom i Konavlima. Tad se putovalo, trgovalo, vozilo, a kako je Hutovo bilo uz prugu, bilo je živo, bilo je svega”, kažu mještani za Čapljinski portal.
Ukidanje pruge odnijelo normalan život
Uskotračna pruga ukinuta je 1976. godine, a njeno ukidanje odnijelo je u povijest i ćiru s ovih prostora. Život, kakav su tada poznavali mještani Hutova, okrenuo se naopako preko noći.
”Iz svake obitelji je najmanje jedno radilo na željeznici, i obični radnik mogao je zaraditi više nego prosvjetni djelatnik. Ljudi iz Hutova nisu imali potrebu ići vani na rad. Ali kad je ukinuta uskotračna pruga, sve je palo u vodu i iseljavanje je krenulo korak po korak, da bi došli do današnje situacije u kojoj je samo pitanje godine kada će iz ovog mjesta otići i zadnji stanovnik”, govore mještani u lokalnoj kafani.
Najstariji nam pričaju da je župa Hutovo, kada je osnovana, imala 375 župljana, a susjedno selo Glumina pet više. Danas Glumina ima svega nekoliko stanovnika, a Hutovo manje od 100.
Sa 800 na manje od 10 učenika
Četrdesetih godina prošlog stoljeća Hutovo je imalo status općine, a Neum, kojemu sada pripada, tada kao općina nije ni postojao. Četverogodišnju školu tih četrdesetih godina pohađalo je u Hutovu 80 učenika.
Sedamdesetih godina broj učenika se penje na 350, a najstariji tvrde kako je brojka učenika jedne godine prešla i osamsto. Danas ih nema ni 10, odnosno nijedan posto od tog broja!
Da je ovo mjesto bilo i gospodarski uspješno i imalo potencijal govori i činjenica, kako su nam rekli mještani, da je u zlatno doba ovog naselja postojalo više trgovina mješovite robe, ambulanta, četiri gostionice, poljoprivredna apoteka, veterinarska stanica te zadruga za otkup duhana, puževa i kadulje…
Sedamdesetih godina postojala je čak i pilićara te pogon za proizvodnju plastičnih čamaca. Danas od toga, osim jedne jedine gostionice, nema ništa!
Prometna izoliranost zapečatila sudbinu mjesta
Hutovo je zadesila sudbina mnogobrojnih naselja u Hercegovini koja su ostala prometno izolorana nakon ukidanja pruge.
Stanovništvo je, trbuhom za kruhom, otišlo u obližnje gradove, a u Hutovu je ostalo stanovništvo većinom treće životne dobi.
Ipak, uz pametnu strategiju ovo mjesto moglo bi postati turistički zanimljivo, posebice strancima, kako zbog biciklističke rute koja je aktivirana posljednjih godina, a koja prati ćirinu rutu, tako i zbog ruralnog turizma koji je sve popularniji među turistima sa zapada, piše Čapljinski portal.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
