Historijski muzej BiH: Naš, a ničiji

Piše: Lejla Čolak, Radiosarajevo.ba
Foto: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

Historijski muzej Bosne i Hercegovine se u teškom stanju nalazi već godinama. Muzejske su prostorije bez grijanja, eksponati i vrijedna kulturno-historijska građa je ugrožena, a njegov krov još od samog postanka nikad nije bio saniran; nakon rata su začepljene rupe od granata, ali najveću su štetu krovu Muzeja nanijele ogromne količine snijega od prošle godine, te je svake godine stanje sve gore.

'Opkoljeno Sarajevo' i ratna atmosfera 

Stalna postavka u Historijskom muzeju je izložba 'Opkoljeno Sarajevo', a niske temperature u prostorijama Muzeja, krov kroz koji kaplje voda i plastične posude na podu koje skupljaju kišnicu, više podsjećaju na neku instalaciju kojom bi se trebala 'dočarati' atmosfera ratnog Sarajeva, nego na stvarno stanje stvari.

''Ponekad me bude stid činjenice da se Historijski muzej nalazi u ovakvom stanju i svaki put ljudima koji dođu pogledati izložbu skrenem pažnju na problem stanja u kojem se kulturne institucije u našoj zemlji nalaze'', kaže naša sagovornica, Elma Hašimbegović, koja kao kustosica u Historijskom muzeju radi još od 2001. godine.

''Kulturne institucije se nalaze u anarhičnom, najgorem mogućem, stanju statusa quo, te su odraz stanja u našoj zemlji. Ovo je agonija koja traje i koja se ne rješava, već samo produžava'', priča Hašimbegović, ističući ogromnu vrijednost Historijskog muzeja i građe koju on čuva – on posjeduje najvrjednije zbirke koje se tiču 20. stoljeća, Drugog svjetskog rata, te posebno socijalističkog perioda, a to je nešto što malo koja institucija u Bosni i Hercegovini posjeduje.

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

''Najveći problem je u tome što ne postoji krivac u kojeg možemo uprijeti prstom i reći – vi ste krivi što je Muzej u ovakvom stanju i to je ustvari najugodnija situacija političkim elitama u ovoj zemlji – ne samo za probleme institucija u našoj zemlji, već generalno probleme u Bosni i Hercegovini. Svako od njih vrlo glatko i ležerno prebacuje odgovornost sa sebe na druge nivoe vlasti. Zbog problema krova smo se obratili na sedam adresa, sa kojih su nas opet prebacili na neke druge adrese, budući da oni nemaju odgovornost za to. Upravo to prebacivanje odgovornosti i igranje ping ponga s nama je najveći problem zato što se nemamo kome obratiti'', priča Hašimbegović.

Ima li svjetla u cijeloj ovoj priči?

''Nada u bolje je nešto što me u ovom poslu drži i tjera dalje, da nešto konkretno i uradim. Da ne vidimo svjetlo, vjerovatno ne bismo ni radili, te bismo zatvorili vrata i išli tražiti neki drugi posao. Zašto bi historijsko naslijeđe Bosne i Hercegovine bio naš problem i zašto ja kao neko ko radi ovdje moram da gledam kako propada kulturno historijsko blago ove zemlje, a ništa ne mogu uraditi, osim da stavim kantu kada kiša pada ili da skonim eksponat sa ugroženog mjesta na ono manje ugroženo?'', pita se Hašimbegović, dodavši kako je uprava ove institucije prošle godine ipak odlučila promijeniti sistem rada, te na svoj način doprinijeti radu Muzeja.

S obzirom na činjenicu da se Historijski muzej ne nalazi ni na jednom budžetu, niti postoje redovna sredstva koja se izdvajaju za bilo kakvu muzejsku djelatnost, zaposleni u Historijskom muzeju su prošle godine odlučili bar djelimično uzeti stvari u svoje ruke.

Elma Hašimbegović, FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

U protekloj je godini tako organiziran niz projekata i manifestacija, a jedna od njih, Sedmica otvorenih vrata i akcija 'Solidariši se, ugrijmo muzej', bila je prekretnica u promjeni politike Historijskog muzeja u odnosu na prethodne godine, ali i na ostale kulturne institucije u Bosni i Hercegovini.

Sa ciljem skretanja pažnje javnosti na vrijednosti građe Historijskog muzeja, u ovaj je događaj uključen čitav niz nevladinih organizacija, te mladih bh. umjetnika i dizajnera. Na međunarodni dan obilježavanja Dana i noći muzeja, Muzej je otvorio svoja vrata i ponudio različite programe: koncert klasične muzike, radionice za najmlađe, video projekcije, nekoliko tematskih i gostujućih izložbi... posjetioci su obilazili stalnu postavku 'Opkoljeno Sarajevo' u posebnom ambijentu, uz osvjetljenje svijeća i muzičku pratnju violončelistice Belme Alić, a bio je otvoren i muzej kafe.

''Iako dugi niz mjeseci zaposleni nisu dobili plate, cijelo smo se vrijeme trudili našim posjetiocima stvoriti sliku i osjećaj da su zaista došli u Muzej. Tu su bili i ljudi koji možda nikad ranije nisu bili u posjeti Historijskom muzeju – na ovaj smo im način otvorili svoja vrata i motivirali ih da dođu i pogledaju to što su im izlagači ponudili, a i da im mi, kustosi, pokažemo i ostale sadržaje'', kaže naša sagovornica.

'Bolji, moderniji, privlačniji muzej'

Još jedna od pozitivnih priča i angažmana zaposlenih u Historijskom muzeju jeste i Muzej market, koji je bio organiziran u decembru prošle godine, a koji je posjetio veliki broj građana. Projekat se pokazao prilično uspješnim, te je za cilj imao stvaranje saradnje sa umjetnicima i dizajnerima na otvaranju suvenirnice koji je projekat za 2013. godine.

Ove je godine Muzej dobio grant od Ministarstva civilnih poslova kojim namjerava uraditi projekat pod nazivom 'Bolji, moderniji, privlačniji muzej' koji će se odnositi na digitalizaciju dijela građe, kao i otvorenje suvenirnice koja bi u ponudi imala brendove nastale od postojećeg materijala koji Muzej u svojoj građi posjeduje. Ovo je, između ostalog, bio i jedan od razloga za pokretanje Muzej marketa – kontakt sa umjetnicima i dizajnerima koji bi učestvovali u radu suvenirnice sa svojim radovima i umjetničkim djelima. 

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

Marketinški potez Historijskog muzeja

''Historijski muzej je pokazao da radi i da može napraviti marketinške poteze, ali taj marketinški potez nije donio plate zaposlenima'', priča Hašimbegović. Problem nerješenog statusa i redovnog finansiranja Muzeja i dalje ostaje, ali su zaposleni na ovaj način željeli pokazati da je možda ovo ipak jedini način da se nadjača postojeće stanje, te da se bar djelomično pokušaju izboriti sa teškom situacijom.

''Druga situacija jeste da zapadnemo u apatiju – i tu bismo imali potpuno pravo'', kaže Hašimbegović, dodavši kako u razumije i suosjeća sa kolegama iz Zemaljskog muzeja.

''Smeta mi kad se prst upire u ovih sedam institucija i od njih se traži da prave neke marketinške poteze i razmišljaju komercijalno u pravcu samofinansiranja, a od drugih institucija kulture sa daleko boljim uslovima rada se to ne očekuje. U tom se kontekstu cijelo društvo može staviti pod lupu i gledati koliko ko radi, koliko ko razmišlja i koliko je napredan. Sve ostalo je skretanje pažnje sa stvarnog problema – rješavanja pravnog statusa i preuzimanja odgovornosti od strane određenog nivoa vlasti, jer u ovom trenutku niko od nadležnih nas ne smatra svojim. Ni srpski, ni hrvatski, ni bošnjački – prema tome, ničiji Muzej, a za takav, bosanskohercegovački muzej koji čuva zajedničko bh naslijeđe, niko u ovom trenutku očigledno nema interesa'', zaključuje naša sagovornica.

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

I pored teškog stanja, u pripremi tri nove izložbe

Prva izložba koja će biti otvorena do kraja ovog mjeseca sadržavat će muzejske eksponate iz numizmatičke zbirke. Autor ove izložbe je Amar Kapakuš, koji će prezentirati izbor od devet srednjovjekovnih kovanica - novca iz 14. i 15. stoljeća koje posjeduje muzej. Druga izložba posvećena je raritetnim taksenim markama. 

Jedan od većih uspjeha Muzeja u prošloj godini jeste i proglašenje zgrade Historijskog muzeja nacionalnim spomenikom od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te će ovim povodom početkom februara biti organiziran okrugli sto. Za učešće na ovom skupu bit će pozvani arhitekti i studenti s Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, s kojim će biti potpisan i službeni ugovor o saradnji.

''Ako ne možemo sačuvati instituciju kao takvu, možda možemo sačuvati zgradu! Ako je to način da sačuvamo ovako lijepo, arhitektonski reprezentativno arhitektonsko zdanje, onda je ovo uspjeh'', kaže Hašimbegović.

'Opkoljeno Sarajevo' i knjiga utisaka

Jedna od izložbi koju je kustosica Hašimbegović predložila za 2013. godinu jeste i ona posvećena obilježavanju 10 godina od postavljanja stalne izložbe 'Opkoljeno Sarajevo', koju je u deset godina posjetilo više stotina hiljada posjetilaca iz svih dijelova svijeta, te koja je jako pozitivno ocijenjena od strane stručnjaka.

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba

Kakvu je poruku poslala izložba 'Opkoljeno Sarajevo' posjetiocima – pitanje je kojim bi se bavila ova izložba, i to kroz refleksije posjetilaca na izložbu kroz knjigu utisaka, koja je vrlo vrijedan materijal za istraživanje.

''Da li muzej sa ovakvom postavkom može biti mjesto pomirenja? Kakva je obrazovna uloga Muzeja, kako mladim generacijama ponuditi znanje o vrlo osjetljivom historijskom pitanju i periodu u historiji BiH? Da li izložba šalje poruku mira? Da li Sarajevo kao takvo šalje poruku mira ili poruku o besmislu rata? – ima tu mnogo različitih slojeva koj isu zanimljivi i koji bi se mogli iskoristiti za izložbu'', priča Hašimbegović, dodavši kako postoji dosta faktora o kojima ovisi realizacija ovih izložbi, budući da je cjelokupan rad zaposlenika jedna improvizacija.

Muzej čuva Tito

Jedna od fotografija koju čuva Historijski muzej jeste i fotografija Tita i Jovanke sa jedne od njihovih posjeta Muzeju. Međutim, to ne bi bilo ništa neobično, da se ova fotografija ne nalazi na podlozi postavljenoj na plafonu, koja služi kao zaštita od kiše.

FOTO: Damir Hajdarbašić, Radiosarajevo.ba