Historija korištenja bonskih ovlasti: Od Carlosa Westendorpa do Christiana Schmidta

Bonske ovlasti su aktuelna tema u Bosni i Hercegovini, posebno u doba kada se od Christiana Schmidta očekuje da ih iskoristi kako bi razriješio formiranje vlasti u Federaciji BiH. 

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini još od 1997. godine ima unikatnu moć da njegove odluke postaju zakon i idu iznad zakona na bilo kojem nivou vlasti u našoj zemlji. Ta moć dolazi od tzv. bonskih ovlasti. 

Bonske ovlasti podrazumijevaju mogućnost za visokog predstavnika da nametne bilo koju svoju odluku kao zakon na svakom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, te mogućnost da s pozicije smijeni bilo kojeg javnog zvaničnika, bilo da je riječ o demokratski izabranim ili profesionalnim pozicijama. 

Trending

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

Bonske ovlasti nisu bile dio originalnog Dejtonskog mirovnog sporazuma. On je potpisan 1995. godine, a njegov deseti aneks je predvidio poziciju visokog predstavnika kao glavnog tumača ovog sporazuma. 

Međutim, do bonskih ovlasti se čekalo još dvije godine. Nakon sastanka Vijeća za implementaciju mira, tijela koje je zaduženo za provedbu Dejtonskog sporazuma u BiH, koji se desio u decembru 1997. godine u njemačkom gradu Bonnu, donesena je odluka da se visokom predstavniku dodijele ove famozne moći. 

Nije svaki visoki predstavnik svoje ovlasti koristio na isti način. Ukupno je sedam diplomata na ovoj poziciji imalo tu mogućnost, imajući u vidu da je Carl Bildt, prvi visoki predstavnik u BiH, na poziciji bio do 1997. godine, na kraju koje je i donesena odluka da se ovlasti 'aktiviraju'. 

Dakle, prvi visoki predstavnik s bonskim ovlastima bio je španski diplomata Carlos Westendorp, koji je na poziciji bio od 18. juna 1997. do 17. augusta 1999. godine.

On je ukupno ovlasti iskoristio 80 puta. Treba uzeti u obzir da veliki broj ovih odluka nije pretjerano utjecajan na situaciju u državi, te da je dobar dio korištenja bonskih ovlasti simboličan. 

Međutim, Westendorp je donio dvije odluke koje, na različite načine, osjećamo i danas. Prvo je 1998. godine španski političar, nakon što se u našem parlamentu nije mogao pronaći zajednički prijedlog, nametnuo državne simbole, uključujući državnu zastavu, koju naša zemlja koristi i danas. 

Druga odluka je vezana za najvećeg protivnika današnje pozicije visokog predstavnika Milorada Dodika. Westendorp je 1999. godine smijenio Nikolu Poplašena, tada predsjednika RS-a, jer nije Dodiku dao mjesto mandatara vlade manjeg bosanskohercegovačkog entiteta. 

Nakon Westendorpa, došao je Wolfgang Petritsch, austrijski diplomata koji bio visoki predstavnik od 18. augusta 1999. do 26. maja 2002. godine. 

Petritsch je donio 242 odluke gdje je koristio bonske ovlasti, ali jedna je iznad svake druge. Naime, austrijski političar je bio visoki predstavnik kada je proglašena tzv. Hrvatska samouprava, od marta do oktobra 2001. godine.

Zbog ovog pokušaja državnog udara, odlukom Petritscha smijenjen je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Ante Jelavić, koji se danas nalazi u Hrvatskoj. Umjesto njega je došao Jozo Križanović. 

Petsitscha je zamijenio Paddy Ashdown, britanski diplomata koji je na poziciji visokog predstavnika bio od 27. maja 2002. do 31. januara 2006. godine. 

Što se tiče bonskih ovlasti, niko ih nije koristio, kvalitativno i kvantitativno, kao Paddy Ashdown. Ukupno je ove moći iskoristio 430 puta, a najviše je smjenjivao. Ukupno je smijenio 59 funkcionera samo u RS-u. 

Među njima našli su se mnogi načelnici opština, predsjednik Narodne skupštine RS-a Dragan Kalinić, ministar unutrašnjih poslova RS-a Zoran Đerić i nekoliko poslanika Srpske demokratske stranke (SDS). 

Ipak, bilo je smjenjivanja i u Federaciji BiH. Postoje dva koja se izdvajaju. Ashdown je smijenio Edhema Bičakčića s pozicije direktora Elektroprivrede BiH zbog optužbi za korupciju i zloupotrebe položaja. U tom trenutku, Bičakčić je bio visoki funkcioner SDA. 

Ashdown je smijenio i Dragana Čovića, danas predsjednika HDZ-a. On je tada bio član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, a smijenjen je zbog optužbi za korupciju u slučaju 'Lijanovići', za šta je u međuvremenu oslobođen. 

Njegova najveća odluka je svakako nametanja promjena Zakona o odbrani RS-a, kojim je postavljen temelj za zajedničke oružane snage u našoj zemlji. Ova odluka je donesena u aprilu 2003. godine, a Oružane snage BiH su osnovane 2005. godine. 

Treba još spomenuti da je Paddy Ashdown preminuo 2018. godine. 

Najkraći mandat na poziciji visokog predstavnika imao je Christian Schwarz-Schilling, njemački političar koji je na poziciji bio od 1. februara 2006. do 30. juna 2007. godine. 

Ukupno je bonske ovlasti iskoristio 66 puta. Čak 60 od tih 66 korišenja bilo je za pomilovanja onih koji su prethodni visoki predstavnici razrješivali s dužnosti zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Najznačajnije korištenje bonskih ovlasti za Schwarz-Schillinga bilo je svakako nametanje Zakona u junu 2007. godine, kojim je osnovan Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. 

Međutim, Schwarz-Schilling nije uspio izdržati mnogo na ovoj poziciji, najviše zbog kritika medija i političara u BiH.

Njega mijenja Miroslav Lajčak, slovački diplomata koji je na poziciji visokog predstavnika proveo period od 1. jula 2007. do 28. februara 2009. godine. 

Lajčak će ostati upamćen kao čovjek koji je najmanji broj puta posegao za bonskim ovlastima. Ukupno je to uradio 30 puta, a jedino što je značajno jeste da je smijenio direktora Policije RS-a Dragomira Andana i zaposlenika Obavještajno-sigurnosne agencije Predraga Ćeranića. 

Lajčak je poziciju visokog predstavnika prepustio Valentinu Inzku, austrijanskom političaru koji je u BiH proveo najduži vremenski period. On je postao visoki predstavnik 1. marta 2009., a napustio poziciju 31. jula 2021. godine. 

U svom 12-godišnjem mandatu, Inzko nije često potegnuo za bonskim ovlastima, a često je time prijetio. Čak je njegova česta 'zabrinutost' postala predmet ismijavanja na društvenim mrežama. 

Na kraju, njegov bilans je bio 50 odluka, a svakako da se jedna izdvaja. On je 23. jula 2021. godine, u posljednjim danima svog mandata, donio odluku o zabrani negiranja genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. 

23.07.21. 11:11

Inzko nametnuo zakon kojim se kažnjava negiranje genocida

To je došlo kao šok, iako je Inzko više puta rekao da će taj zakon nametnuti ako se ne donese kroz proceduru u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. 

Kada je Inzko otišao s pozicije, došao je njemački političar Christian Schmidt, koji je i danas visoki predstavnik u BiH. Schmidt je u BiH došao 1. augusta 2021. godine. 

Schmidt trenutno ima devet korištenja bonskih ovlasti. Najznačajnija je svakako ona iz oktobra 2022. godine, kojom je izmijenjen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, konkretno vezano za formaciju vlasti u ovom entitetu. 

02.10.22. 21:25

Visoki predstavnik večeras je promijenio Ustav FBiH: Pročitajte šta više neće biti isto

Vrijedi spomenuti i odluku iz aprila 2022. godine, kojom je Schmidt nametnuo suspenziju raspologanja državne imovine. Iako se ona pokušava pravno izbjeći u RS-u, ona je na snazi i tretira se kao dio zakona Bosne i Hercegovine. 

Schmidt još ima vremena da dostigne Lajčaka i ne ostane visoki predstavnik s najmanje korištenja bonskih ovlasti u historiji naše države. Čak se i trenutno spekulira o tome da li će Schmidt donijeti novu odluku o formaciji vlade FBiH, kojom bi svoj 'konto' podigao do broja deset. 

Visoki predstavnici su, i vjerovatno će još dugo biti, sastavni dio političke situacije u Bosni i Hercegovini. Brojka od ukupno 907 nametnutih odluka govori mnogo o aktivnostima naših izabranih zvaničnika.