Historičar Hrvoje Klasić snimio serijal o Titovim borcima: "Partizani su jedini bili antifašisti"

Drugi svjetski rat je među najvećim tragedijama ljudskog roda, ali ujedno i simbol pobjede nad jednim od najvećih zala koje je ikad zadesilo čovječanstvo – fašizma i nacizma. Na području Balkana, to ratno vrijeme iznjedrilo je do tada neviđeni narodni otpor, u obliku partizanskog pokreta, antifašističkog usmjerenja, koji je iznenadio i najveće političke igrače tog doba u svijetu svojim pojavljivanjem, a zatim i efikasnošću.

Piše: Faruk Vele, za portal Radiosarajevo.ba

O tome ko su bili partizani, serijal u sedam epizoda snimio je prof. dr. Hrvoje Klasić, jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara, autor hvaljenog dokumentarca o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH), koji je ranije prikazan na HRT-u. Sagovornici profesora Klasića u seriji su, uz ostale, bili Arnold Suppan, Bojan Godeša, Gaj Trifković, Amar Karapuš, Christopher Catherwood, Jože Pirjevec, Klaus Schmider, Tommaso Piffer, Marko Atilla Hoare, Milan Radanović.

Trending

Suđenje kompaniji koja je stvorila ChatGPT: Važan svjedok (26) pronađen mrtav

Prikazivanje serijala o slavnim Titovim borcima - za koji već vlada ozbiljan interes -  počinje u nedjelju, 10. juna 2024.

"Ko su bili partizani? Šta je tjeralo mladost tadašnje Kraljevine Jugoslavije da napusti svoje domove i ode u šume i planine, u brutalne sukobe s njemačkom vojskom i domaćim saradnicima okupatora? Kako je partizanskii pokret u Jugoslaviji postao najveći i najefikasniji oružani pokret otpora fašizmu i nacizmu u Evropi? Kako se partizanski pokret pretvorio u novi komunistički režim, koji je stvorio socijalističku Jugoslaviju? Na ta pitanja odgovaraju historičari iz cijele Evrope koji su detaljno proučavali to razdoblje historije, iznoseći i do sada nepoznate detalje o nekim od najpoznatijih događaja između 1941. i 1945. godine", navode iz Al Jazeere Balkans.

Na ova i druga pitanja u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba odgovara sam autor, dr. Klasić.

Zašto HRT nije htio serijal o partizanima?

Radiosarajevo.ba: Kolege u zagrebačkom Jutarnjem nedavno su objavili da HRT nije htio dokumentarac o partizanima, pa će ga objaviti Al Jazeera Balkans, šta se zapravo dogodilo?

Dr. Klasić: Nije uopće nikakvog razgovora bilo sa HRT-om. Naime, nakon velikog uspjeha koji je serija NDH izazvala, meni je bilo logično da ponudim da radim i seriju (o partizanima) za HRT. Niti me itko kada pozvao razgovor, niti sam dobio ikakvu naznaku da bi netko volio da se to radi. S obzirom na činjenicu koliko smo se namučili da serija NDH uopće bude prikazana, bilo mi je jasno da ikakav angažman tog tipa za HRT neće biti moguć.

Onda se dogodilo upravo to da sam ja ovo što sad govorim izgovorio u jednom intervjuu. Taj intervju je pročitao Tarik Đođić, direktor Al Jazeere Balkans, rekao da je čitao intervju, da je gledao seriju o NDH. Kazao je: 'Meni je to bilo odlično, mi smo ustvari zainteresirani da radite seriju za nas". Tako je krenula suradnja koja je bila doista izvanredna. Ljudi sa Al Jazeere su se pokazali kao vrhunski profesionalci, i eto, nakon dvije godine snimanja, s uključenih 30-tak vrhunskih povjesničara iz cijele Europe, mislim da smo napravili jedan, mislim, zanimljiv i kvalitetan proizvod s rijetko viđenim arhivskim snimcima, fotografijama itd…

Radiosarajevo.ba: Šta dokumentarac donosi, šta su nove činjenice do kojih ste Vi, zapravo, došli, a tiču se partizanskog pokreta s Josipom Brozom Titom na čelu?

Dr. Klasić: Vidite, nekoliko stvari bih izdvojio. Prvo, kada me pitate što će biti novo… Ovim starijim od 50 godina, vrlo malo toga će biti novo, ali će vjerojatno biti ispričano na drugačiji način. Ali, onima mlađima od 50 godina će gotovo sve biti novo, s obzirom na revizionizam koji vlada na ovim prostorima 30 godina. Revizionizam prema partizanskom pokretu, prema antifašizmu.

To je ono što mogu garantirati! Ovo je serija koja je napravljena, ipak, na jedan malo drugačiji način. Onako, ne da će biti razočarani, ali to neće biti pristup na koji su ljudi navikli, na one klasične serije tipa kronologije NOB, s puno brigada, junaka, jer mlade generacije takav pristup više i ne za zanima. Ovo je spoj nekakvog znanja, ali i novog pristupa da bi mogao biti dovoljno interesantan ovim starijim gledateljima, ali i dovoljno intrigantan i onako poticajan i mladim gledateljima.

Radiosarajevo.ba: Koje nam detalje možda možete izdvojiti?

Dr. Klasić: Naravno, u svemu u tome bit će zanimljivo da se čuju komentari, izjave, mišljenja povjesničara na primjer iz Pariza, Moskve, Beča, Berlina, Londona, Udina, iz cijele regije…

Išli smo na lokacije za koje sam siguran da nitko prije nas nije snimao. Dvije lokacije su jako zanimljive. Jedna je mala željeznička stanica u Austriji, blizu granice sa Slovenijom, u koju je osobno Adolf Hitler dolazio sa svojim vlakom u aprilu 1941. godine, a kako bi pratio napad na Jugoslaviju. Tu će čekati vijesti kako teče rat. Neću otkrivati što će se tamo sve skupa dogoditi.

Jedna od zanimljivih stvari, snimali smo vjerojatno jednu od najtajnijih lokacija u cijelom Drugom svjetskom ratu, to je 100 stotinjak kilometara od Londona, Bletchley Park, mjesto gdje su potajno (često ni obitelji nisu znali gdje su) živjeli šifranti koji su dešifrirali poznati stroj Enigmu. Ta Enigma će jako, jako utjecati na Drugi svjetski rat, partizanski pokret, jer vidjet ćete kako utjecati da promijene podršku od četnika prema partizanima.

Radiosarajevo.ba: Svjedoci smo široko rasprostranjenog revizionizma. Ulicama europskih gradova marširaju fašisti, a u gradovima regije stavljaju se slike Tita i Draže Mihailovića?! Šta su Vaši uvidi, pa i zaključci u pogledu same prirode partizanskog pokreta?

Dr. Kasić: Partizanski pokret je – nema nikakve sumnje – bio jedini oružani antifašistički pokret otpora koji se borio protiv okupatora, fašista i svih njihov pomagača u zemlji. To ne znači da partizanski pokret nije imao greške!

Da njegovi zapovjednici nisu činili greške. Ne znači da partizani nisu odgovorni za brojne zločine. I o tome mi govorimo... Međutim, u tom trenutku rata, Drugog svjetskog rata, doista te stvari treba gledati u kontekstu vremena kada se događaju. Dakle, partizani ne kreću u rat da bi ubijali bilo koga, nego kreću s plemenitim namjerama, koje će, nažalost, u nekim trenutcima odvesti i u nasilje. Za razliku od njih, na primjer ustaše u svojim temeljima djelovanja imaju rasizam, nacionalizam, šovinizam, a onda i genocid!

Radiosarajevo.ba: Otkud onda revizionizam rasprostranjen u takvoj mjeri na našim prostorima?

Dr. Klasić: Što se tiče tog odnosa danas, mi u zadnjih tridesetak godina, imamo situaciju da se zbog onog što se događalo devedesetih, a to je ustvari jedan vrlo krvavi raspad Jugoslavije, u kojoj je JNA igrala vrlo nečasnu ulogu, vrlo lako otišlo u krivu stranu i u odnosu prema Jugoslaviji, komunizmu i JNA. A onda i partizanskom pokretu (iz kojeg je proizašla JNA). 

Činjenica da, recimo, Hrvatska hoće izaći iz Jugoslavije, da najveću prijetnju čini JNA, se nekako počela vezivati. Drugim riječima, Jugoslavija i JNA nikad nisu mogli biti dobri za Hrvate itd. A onda na mala vrata ulaze ustaše kao nekakvi patrioti, koji su se borili za NDH, koji jesu surađivali i s ovima i onima, i jesu činili zločine, ali kao i partizani.

Onda se u principu pokušava govoriti: 'I jedni i drugi su činili zločine, imali strane saveznike, ali ovi su se borili za Hrvatsku, a ovi za Jugoslaviju'. Ista matrica se upotrebljava kod četnika.

Međutim, prije svega, nijedan četnik sebe nikada nije nazvao antifašistom, uključujući i Dražu Mihailovića. Oni jesu nastali kao antiokupacijski pokret, ali već od jeseni 1941. godine, a neki i prije toga, oni su u aktivnoj kolaboraciji sa Nijemcima, Talijanima, ali i ustašama. Tako i cijelo vrijeme rata. Uostalom, u maju 1945. godine dovoljno je vidjeti tko maršira u kojoj koloni. U koloni koja saveznička, sa Britancima i Amerikancima su partizani. U koloni koja bježi iz Jugoslaviji su vojnici SS-a, Wermahta, ustaše i četnici.

Radiosarajevo.ba: Šta su Vaša očekivanja od serijala? Šta o seriji negdje već dopire do Vas?

Dr. Klasić: Da, interes je ogroman. Generalno mi se čini da mi živimo u društvima nekakve glasne manjine, koja je uvijek radikalna, ekstremna. A u principu većina ljudi su normalni, nisu nacionalisti, šovinisti. Ja sam se uvjerio u to svojim radom. Puno ljudi vas podržava, daje vam podršku vidjevši u vama njihov glas. Glas koji oni možda nemaju mogućnosti, nemaju gdje, ne znaju kako artikulirati, i onda u vama prepoznaju nekakva svoj glas. Mislim da će serijal na području od Sjeverne Makedonije do Slovenije biti gledan, informativan, da će ostati kao jedan dokument vremena. Ostalo ću ostavit gledateljima… Serija NDH je bila dosta gledana, komentari su bili odlični. Nadam se da ćemo sa partizanima učiniti isto.