Zašto uvijek 'nišanimo' druge i drugačije: Govor mržnje sve izraženiji u BiH

Govor mržnje je uvijek postojao i vjerovatno je da će uvijek i postojati. Manje ili više izražen, sastavni dio je skoro svake rasprave o nekome ili nečemu. S internetom, a posebno s društvenim mrežama je ovaj problem globalno vidljiviji i opasniji.

Anonimnost i/ili lažno predstavljanje korisnika interneta odnosno društvenih mreža je psihološka i stvarna garancija da neće biti kažnjeni za govor mržnje.

U bosanskohercegovačkom postratnom društvu dominantno oblikovanom etnonacionalističkim politikama je govor mržnje svakodnevnica. Iako je kažnjiv zakonom, za mnoge je to normalan način diskusije.

Različito mišljenje od sagovornika i o najbanalnijim stvarima su razlog za stereotipe, predrasude, isključivost, netoleranciju, vrijeđanje i prijetnje.

Govor mržnje u Bosni i Hercegovini je najučestaliji u debati o političkim temama, kao i o pojedinim kategorijama društva.

Posebno su na meti etničke i rasne manjine, LGBTIQ zajednica, žene i slično.

Šta su uzroci, posljedice i kako doprinijeti smanjivanju ovog problema - razgovarali smo sa profesorom sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asimom Mujkićem.

Ovaj profesor uzrok problema vidi u postojećem društvenom i ekonomskom sistemu.

"Mi smo u dobroj mjeri mrzilačko društvo, ali ako se uopće u tome možemo utješiti, živimo u generalno mrzilačkom svijetu. Politički život inače u dobroj mjeri zasniva se na neprijateljstvu i animozitetu, i to je normalno, s obzirom da se razlikujemo u načinima na koje razumijevamo svijet oko sebe i šta je to što smatramo za ciljevima kao društvo treba da težimo. Ali u određenima okolnostima on prerasta u otvorenu mržnju koja se prelijeva na ostatak društva. Uzroci su u glavnom vezani za sigurnost i blagostanje. Krize kapitalizma su kroz povijest uvijek dovodile do nestanka sigurnosti i blagostanja čime se otvarao prostor za pojavu mrzitelja", mišljenja je.

Prema njegovim riječima, izostanak lagostanja, politički mrzitelji preokreću u rasističke, šovinističke, fundametalističke i nacionalističke projekte koji počivaju na mržnji prema prijetećem drugom.

Mujkić je ocijenio da je mržnja bila najmanja onda kada su postojali relativni blagostanje i sigurnost dodavši:

"Naš vladajući etnonacionalizam počiva na širenju i održavanju prema drugom i drugačijem, ali ono što ima zajedničko s ostatkom svijeta je da se iza poticane mržnje produbljuje jaz u bogatstvu, krčme se resursi, sve veći broj ljudi postaje siromašan. Pored ovakvog ekonomsko-političkog faktora u obzir treba uzeti i kulturni faktor. Zahvaljujući globalizacijskim procesima, digitalizaciji, naš svijet se drastični smanjio, naprosto postali smo smo preblizu jedni drugima, što može biti divna stvar, ali isto tako i prijetnja."

Kako je kazao za portal Radiosarajevo.ba, moramo se naučiti živjeti u razlici i velikoj bliskosti jer u suprotnom dešavat će se iznova konflikti.

"Barem mi u Bosni imamo ogroman staž u tom životu s razlikama na relativno malom prostoru i to nam je, samo da smo malo pametniji, komparativna prednost za novo globalno doba", rekao je.

Upitan da li obraća dovoljno pažnje na ovaj problem, odgovorio je:

"Održavanje mržnje znači u politici održavanje potrebe za određenom političkom elitom koja je bila uspješna u tome da ubijedi građane da su baš oni koji će je zaštiti od vanjskih i unutrašnjih neprijatelja. To znači da za sada na ovaj problem jedinu upozoravaju intelektualci i savjesni profesionalci. Sve dok strah ima prođu kod naroda on će biti nejgovan, a strah prolazi jer je ljudima oduzet osjećaj sigurnosti i blagostanja."

Za portal Radiosarajevo.ba je profesor Mujkić komentarisao (ne)učinkovitost postojećeg zakona kojim se reguliše ovo pitanje.

"Budući da je jezik mržnje konstitutivan za vladajući režim etnonacionalizma ne vidim zašto bi vladajuća elita sjekla granu na kojoj sjedi. Mržanje je za elite profitabilna u svakom smislu riječi i u ekonomskom i u političkom smislu, a jedini pravi gubitnici su obični ljudi", naglasio je.

Portal Radiosarajevo.ba je ostao uskraćen za odgovor od Tužilaštva Bosne i Hercegovine koliko je u prošloj godini procesuirano predmeta zbog govora mržnje.