Goran Barać: Filateliju je uništilo digitalno doba, postala je hobi pojedinaca

Filatelističko društvo Banja Luka formirano je 1936. godine, a obzirom da egzistira 82 godine prema riječima Baraća jedno je od najstarijih uduženja u Banjoj Luci, a vjerovatno i u Bosni i Hercegovini. Osim banjalučkog, u Bosni i Hercegovini registrovano je još samo Društvo filatelista i numizmatičara Kantona Sarajevo, a Banjalučani su pauzu u radu imali samo tokom Drugog svjetskog rata od 1942. do 1945. godine.

"Filatelija prije rata u BiH i filatelija danas, to su dva svijeta, nebo i zemlja. Prije 30-ak godina, krajem '80-ih, filatelija je bila bukvalno hobi hiljada ljudi. Poslije rata, u današnjem vremenu, filatelija je na našim prostorima postala bukvalno hobi pojedinca. Vrlo malo ljudi se bavi filatelijom i to su ljudi koji su prve korake na sakupljanju poštanskih maraka počeli prije 30 ili 40 godina. Nema podmlatka, novih članova, među mladima nema interesovanja za sakupljanje poštanskih maraka, a ja vjerujem da dobar dio ovih najmlađih ne znaju uopšte da postoje poštanske marke i za šta one služe", rekao je Barać.

Na pitanje šta je dovelo do takve situacije odgovorio je digitalno doba.

"Ako govorimo o najmlađima, o mladima, jednostavno u eri mobilnog telefona, tableta, računara, interneta - djecu jednostavno poštanske marke ne interesuju, oni imaju na svim tim medijima da ih tako nazovem dostupno mnogo štošta što ih zainteresuje. Mislim da je digitalno doba jednostavno kumovalo potpunoj neizainteresovanosti prvenstveno mladih za sakupljanje poštanskih maraka", rekao je on i dodao da na one koji se danas bave filatelijom digitalno doba ne utiče, jer su to uglavnom ljudi srednje i starije životne dobi.

Banjalučko Filatelističko društvo broji pedesetak članova, od čega, prema riječima Baraća, 90 odsto njih se bavi filatelijom na osnovni način.

"Svako novo izdanje poštanskih maraka nabave, otvore album, stave u album i čekaju do sljedećeg izdanja. Nas preostalih 10 odsto nekako se trudimo da osim sirovog sakupljanja učinimo i nešto više. Naše društvo je, odgovorno tvrdim, najagilnije udruženje u BiH, jer osim nabavkom i sakupljanjem i prodajom poštanskih maraka bavimo se svim pratećim aktivnostima koje su normalne za jedno društvo. Izdajemo godišnji bilten 'Kolekcionar' već 20 godina, objavljujemo prigodne žigove, koverte, učestvujemo aktivno u donošenju programa izdavanja poštanskih maraka RS-a sa 'Poštama Srpske', učestvujemo na izložbama lokalnog, regionalnog, evropskog i svjetskog karaktera tako da imamo mnogo aktivnosti koje nas svrstavaju među najagilnija društva, rekao bih i na prostoru bivše Jugoslavije", kazao je Barać.

Prema njegovim riječima, za bavljenje filatelijom osnov je ljubav prema poštanskim markama.

"Poštanska marka je komadić papirića s kojeg puno toga možete naučiti. Na poštanskoj marki je zabilježena istorija, tradicija i kultura jednog naroda", kazao je on i dodao da su česte u marke posvećene događajima u sadašnjosti.

Osim ljubavi, smatra Barać, potreban je "nerv" koji tjera na istraživanje obzirom da je filatelija jako široko područje.

U banjalučkom društvo niko nema posebno vrijednu zbirku, a tiraž serije ili poštanske marke je ključni element koji joj daje vrijednost, odnosno što je tiraž manji to je vrijednost veća.

"Pravi istinski filatelisti ne sakupljaju samo poštanske marke u jednoj zbirci, na primjer morate da imate i osnovne varijetete promjene zubčanja, u boji, i morate da sakupljate i pisma jer u modernoj filateliji zbirka bez pisama na kojima se nalaze marke iz te zbirke nije toliko vrijedna. Pismo je dokaz da je izdanje bilo u poštanskoj manipulaciji i to je suština poštanskih maraka, džaba što posjedujete izdanje ako nije bilo na šalteru pošte", objasnio je Barać i dodao da ozbiljan filatelista u tematskoj ili zbirci jednog područja mora da ima marke, varijetete i pisma.

Jedan od većih problema u filateliji su i falsifikati, jer nekome ko je blizak nekom filatelisti ili filatelističkim krugovima padne na pamet da napravi falsifikat. U takvim slučajevima često se dešava da marka vrijedna između 50 i 100 evra može da se nabavi za deset ili pet evra što treba da dovede u sumnju potencijalnog kupca da nešto nije u redu.

"Falsifikati su rak rana filatelije, na svim područjima, a pogotovo na području bivše Jugoslavije, jednostavno imate ljude koji ne biraju način na koji da zarade", rekao je on.

Savjetuje da bez stručne provjere ljudi koji su atestatori, odnosno zaduženi su za provjeru za određeno područje sakupljanja poštanskih maraka i imaju licencu i znaju sve o tom području sumnjive poštanske marke ne treba kupovati.