Feraget uoči presude Vrhovnog suda: Da li me strah? Samo kukavice umiru više puta

Sjednica Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine po apelaciji Tužilaštva Kantona Sarajevo na oslobađajuću presudu Ljubi i Bekriji Seferoviću koju je u julu 2018. godine izrekao Kantonalni sud u Sarajevu održana je prije mjesec dana u Sarajevu.

Ovih dana očekuje se odluka Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, a uoči presude razgovarali smo sa advokatom Ifetom Feragetom koji nam je pojasnio kakav ishod očekuje.

"Ono što je mene iznenadilo je izlaganje tužioca Vlade Miškovića, koje je pokazalo na kako bijedan nivo može pasti obavljanje te pravosudne funkcije. On je u pravnom smislu dezavujisao sud, odnosno pokušao to da uradi. Iz njegovog izlaganja pred sudom ja sam, kao neko ko poznaje sve detalje slučaja, zaključio da on uopće nije pročitao spis. To je ono što je pogubno. Druga stvar, ne znam da li je imao potrebu, a to govorim i iz profesionalnih, ali i ljudskih razloga, da raspakuje neke stvari. Jer od toga nema koristi pred Vrhovnim sudom. Ono što je Kantonalno tužilaštvo navelo u žalbi to se može interpretirati, a ne da lažete pred sudom", navodi Feraget na početku razgovora za Radiosarajevo.ba.

Tužilac Mišković rekao je na početku izlaganja na Vrhovnom sudu da "za 40 godina rada nije vidio da se ne prihvati priznanje optuženog". Nakon njegovog izlaganja žalbe Feraget je poručio da je izlaganje bilo sramotno.

Zbog čega takvo mišljenje?

"Mišković kaže da je sud na strani 201 naveo kako nije prihvatio iskaze Ljube Seferovića. Tri su iskaza. Jedan od 1. juna 2016, drugi od 13/14. juna i treći je od 24. juna 2016. godine. U prvom je navedeno da je iskaz dao bez prisustva advokata. Da li je bio advokat ili nije, ja to ne znam, ali tako stoji u zapisniku. Drugi iskaz Ljube Seferovića je na rekonstrukciji. Imali smo priliku to da vidimo, može se vidjeti na internetu. Ljubo ne zna ni gdje je bila nesreća. Kaže kako mu je žena rekla da je udario pješaka, a Mišković kaže kako je on u tom trenutku mijenjao CD. U iskazu 24. juna Ljubo kaže da je udario pješaka i da je bacio konzervu kroz prozor, a fino se vidi da je konzerva bačena kroz prozor od suvozača. Dakle nije mogao vozač kombija otvoriti suvozačev prozor. Mišković kaže da Kantonalni sud nije prihvatio taj iskaz i da nije obrazložio svoju odluku, iako je taj sud, vrlo precizno, na preko 200 stranica dao obrazloženje da iskaz nije prihvaćen jer se ne poklapa niti sa jednim od ostalih dokaza. I to je više nego jasno", kaže Feraget i nastavlja:

"On kaže da je tu izjavu potvrdila i sama Vasvija Seferović, što je potpuno u suprotnosti sa sadržajem dokaza. Vasvija je dala tri-četiri izjave. U jednoj izjavi je rekla da je Ljubo udario kombijem mladića u bijelim hlačama i bijeloj jakni. Svi znamo da je Dženan bio u tamnoj jakni i tamnim hlačama. To je dokaz kako se diletantski ušlo u namještanje, odnosno montiranje nesreće. Zatim je izjavila da je Ljubo izašao iz kombija i metalnom šipkom udario Dženana u glavu. I konačno je onda na Sudu izjavila kako nije uopće udario pješake, nego da su ih vidjeli i prošli kombijem. Potom je Ljubo rekao da Alisa zna šta se desilo. Dakle potpuno neuvezano. Ako pređemo sa izjave Ljube i Vasvije Seferović na materijalne dokaze koji su ključni, jer očigledno je da su Ljubo i Vasvija lagali, onda vidimo da povrede na tijelu ne odgovaraju saobraćajnoj nesreći. Da oštećenja na kombiju ne mogu nastati udarom pješaka. Vještak Kulović je isključio mogućnost saobraćajne nesreće po svim parametrima koji se odnose na saobraćajnu nesreću", ističe Feraget.

Dodao je Feraget i da je Vasvija Seferović rekla kako se nesreća dogodila 30 metara niže od mjesta na kojem je Dženan ubijen, a Ljubo kaže da mu je Vasvija rekla da je Dženan udario pješaka.

Povrede ne odgovaraju nesreći, mjesta kontakta nema i ne postoji niti jedan materijalni dokaz koji bi podržao tezu da se dogodila saobraćajna nesreća, mišljenje je Ferageta. 

"Sada dolazimo do završetka, do potpunog rješenja. Ova će presuda pokazati da li je pravosuđe u BiH propao projekat, ili možda ima još nade. Ja sam ubijeđen da oni moraju odbiti tu žalbu. Kod saobraćajnih nesreća važno je utvrditi neke stvari. Nemamo niti jedan konkretan dokaz da je Ljubo Seferović vozio kombi. Nemamo niti jedan dokaz da je to baš taj kombi VW T4. Da je to vozilo s tim tablicama. Nemamo dokaza povreda, oštećenja. Mi nemamo niti jedan dokaz, a kada je tako zakon kaže da ta presuda uvijek mora biti oslobađajuća. Možete ukinuti ovu presudu deset puta, ali zbog ove količine dokaza da se nije desila nesreća i da je to montirano krajnji ishod je oslobađajuča presuda.

Zbog toga ja kažem da sudije Vrhovnog suda rizikuju da postanu saučesnici u zataškavanju ubistva Dženana Memića. Da bi imalo smisla ukidanje jedne presude, neophodna je razumna pretpostavka da bi presuda mogla biti drugačija. Ovdje niko razuman ne može potvrditi da će naredna presuda u slučaju ponovljenog suđenja biti bilo koja druga osim oslobađajuće. Sad govorimo samo o saobraćajnoj nesreći, da ne govorimo o dokazima koje imamo i znamo ko je i kako ubio Dženana", ističe Feraget.

Jučer su u Sarajevu održani protesti ispred pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine. 

"Na jučerašnjim protestima građani su zahtijevali ostavku Milana Tegeltije i svih članova VSTV-a zbog slučaja potkivanje. Ovaj slučaj samo produbljuje krizu u našem pravosuđu i pokazuje da se stanje može popraviti jedino dubokim rezom međunarodne zajednice. Naime, po slovu zakona u slučaju "potkivanje Tužilaštvo BiH je, poštujući princip legaliteta, moralo odmah reagovati donošenjem naredbe o sprovođenju istrage, a to bi onda stvorilo mogućnost za suspenziju Milana Tegeltije, koga štiti presumpcija nevinosti, ali isto tako ne može biti iznad zakona.

Međutim, umjesto toga Tegeltija je dobio zavidan tajming u medijima, kojima je iznio čitav niz detalja samog slučaja i na taj način je ne samo da je kontaminirao samu istragu nego i izvršio utjecaj na saučesnike, svjedoke ili prikrivače u ovom slučaju. S druge strane, Nerminu Aleševiću je u Tužilaštvu BiH sugerisano da slučaj ne komentariše javno u medijima. Pravilno bi bilo da su svim akterima ovog slučaja bile izrečene mjere zabrane kontaktiranja sa medijima kako bi se otklonila koluziona opasnost (utjecaj na saučesnike, svjedoke ili
prikrivače).

Ako ovome dodamo da je Tegeltija dobio podršku od strane svih članova VSTV-a, zaključak je da je Tegeltija 'iznad zakona', a da su svi zajedno kao članovi VSTV-a pali na ispitu iz uspostavljanja nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa, što im je primarni zadatak. Ovakvi postupci Tužilaštva BiH i kompletnog VSTV-a se mogu dovesti u vezu sa slučajevima Memić i Dragičević, u kojima istragu vodi Tužilaštvo KS, odnosno Okružno javno tužilaštvo Banja Luka. Istrage u ovim predmetima su pokrenute tek nakon 30 dana (Memić), odnosno 100 dana (Dragičević), ali istrage koje po svojoj formi i sadržaju nisu bile usklađene sa okolnostima slučaja (dakle neodgovarajuće istrage koje nisu imale za cilj da se ubistva rasvijetle nego da se ista zataškaju).

Dakle, zajedničko za sve ove situacije je to što se slovo zakona samo prividno primjenjuje (tužiocima je prepušteno kada i kakve će istrage voditi bez bilo kakve odgovornosti i kontrole), ali se izigrava njegov smisao. Zbog toga je sasvim opravdan razlog da svi članovi VSTV-a zbog ove situacije podnesu ostavke iz moralnih razloga i na taj način zaštite od daljeg propadanja instituciju kojoj pripadaju. Iz ove situacije je moguće izaći samo pritiskom međunarodne zajednice da se hitno izvrši izmjena procesnih zakona tako što će se ograničiti ovlaštenja a uspostaviti odgovornost tužilaca za propuste, te uvesti sudska kontrola istrage.

Ovo je iz razloga što nezavisnost tužilaca ne znači i njihovu neodgovornost kako je to danas kod nas. U predmetima Memić i Dragičević se nastavlja pravna bitka. Kao što sam to više puta naglasio u predmetu Memić očekujem da Vrhovni sud F BiH odbije sramnu i kriminalnu žalbu Tužilaštva KS i potvrdi prvostepenu presudu Kantonalnog suda KS a u predmetu Dragičević da Ustavni sud usvoji moju apelaciju zbog povrede prava na život. Na ovaj način će se omogućiti da u oba predmeta Tužilaštvo BiH provede djelotvornu istragu ova dva ubistva jer se radi o slučajevima organizovanog kriminala koji su nanijeli ogromnu štetu interesima BiH", ističe Feraget. 

Strahuje da trenutno ne postoji tužilac u državi koji je spreman da se uhvati u koštac sa slučajevima Memić i Dragičević. 

"Mislim da trenutno ne postoji tužilac u državi koji će uzeti slučajeve Dragičević i Memić. Odgovorno tvrdim da nikada nije bilo više dokaza koji upućuju na ubice. Međutim još važnije je što se ne vodi istraga, a postoji mogućnost da dođemo do ubice i osudimo ga. To ide na dušu tužilaštvima u Sarajevu i Banjoj Luci", kaže Feraget i nastavlja:

"Državno tužilaštvo mora reagovati. Stvara se dojam kako nešto ovisi od ove presude Vrhovnog suda FBiH. Arijana Memić je dobila izvještaj od Anike Kešelj, vd. glavne kantonalne tužiteljice kako se ne vode nikakve istražne radnje u predmetu Dženan Memić zato što je predmet na Vrhovnom sudu. To kada bi bilo ispitno pitanje iz krivičnog prava, taj student ne bi položio taj ispit krivičnog prava. Zbog toga što je temeljni princip i Europskog suda to da podignuta optužnica nije kraj istrage. U Banjoj Luci ne smiju podignuti optužnicu poučeni predmetom Dženan Memić, jer znaju da će pasti. Imali su namjeru da podmetnu nekoga da je gurnuo Davida u potok bijesnim glasovima, eventualno fizički, ali to ne bi prošlo. Krajnji cilj svega ovoga je da se ukrade vrijeme. Ljubo ne može biti osuđen za drugo djelo osim za saobraćaj. Njegova presuda će uvijek biti oslobađajuća. Možete to suditi bilo gdje, pred bilo kojim sudom u svijetu, sa ovim dokazima možemo zatvoriti ovu knjigu. Zbog toga krivim Miškovića koji je pokušao da dezavujiše sud", ističe Feraget.

Feraget je istaknuo kako je Mišković izrekao mnogo netačnih navoda. Među kojima je i iskaz svjedokinje Ane Rizvanović. Rizvanović je rekla kako Bekrija nije bio kući kada je Ljubo stigao, a on je rekao da se posvađao s ocem kada je došao kući. Dotaknuo se i vještaka saobraćajne struke - Ševala Kovačevića.

"To je posebna priča. To je čovjek koji je sačinio lažni nalaz na osnovu izmišljenih dokaza. Vještak mora vještačiti samo na osnovu dokaza koje da Sud, Tužilaštvo ili eventualno MUP. Ovdje svi materijalni dokazi potvrđuju da su se kretali desnom stranom. Otkud oni na sredini kolovoza. Njih je prvi put na sredinu, bez ijednog materijalnog dokaza stavio Ševal Kovačević. Bez ijednog materijalnog dokaza. Kako je moguće da je Ševal Kovačević svoj izvještaj sačinio 22. juna 2016, a tužilac Meris Ćato naredbu za provođenje vještačenja donio tek 24. juna 2016. godine? Potom je u programu simulacije, za koji ne znam da li ima licencu uopće napravio jedan grubi previd. Pa je umjesto platana visokih 20 metara i širokih metar stavio grmove. Na toj simulaciji tijelo je odletjelo osam metara i postavlja se pitanje kako je tijelo moglo proletiti kroz stablo široko jedan metar", kaže Feraget.

Feraget ističe kako se često misli da je posao Suda i Tužilaštva po zakonu dužni da iznesu činjenice, ne samo koje terete, nego koje idu i u prilog optuženom.

"Suđenje nije odmazda. Nije oko za oko zub za zub. To je jedan humani postupak. Mi ovdje možemo tvrditi sigurno da nije u pitanju saobraćajna nesreća. Tužilac je trebao ove dokaze sve koje smo naveli da iznese u korist Ljube. Kantonalni sud je jasno naveo u presudi zašto nije prihvatio iskaz Ljube Seferovića. Pa to bi bilo kupovanje nečijeg djela. Ovdje je jasno da se prikriva ubistvo i tu ima previše dokaza. U ova dva konkeretna slučaja. I tu se ne može niko oprati. Mislim da u državi nema tužioca koji je spreman da se uhvati u koštac sa slučajevima Dragičević i Memić", ističe Feraget.

Feraget ističe kako mu nije jasno i zašto Dalida Burzić nije disciplinski sankcionisana od VSTV-a s obzirom na to da je tokom jednog TV gostovanja govorila o ishodu slučaja prije nego što je on bio okončan.

"Ne postoji odgovornost. A bez odgovornosti tužilaca ovo je samo rasipanje energije i budžetskog novca. Ovo su slučajevi sa previše dokaza i oni mogu i moraju biti riješeni. U pat poziciji smo. Ne postoji nikakva institucionalna zaštita, pa makar onog osnovnog prava, a to je pravo na život. Da ne govorimo o ostalim pravima. Mislim da to može promijeniti samo međunarodna zajednica. Komesar Hahn je rekao da su ovi slučajevi konkretni primjeri da se utvrdi koliko je bila djelotvorna reforma vladavine prava. Kod ubistva su ključni prvi dani. Evo imamo slučaj Slaviše Krunića. Tu je jako bitno da se odmah na početku prikupe dokazi", kaže Feraget.

Zanimljivo je da je u slučaju ubistva Slaviše Krunića Emilio Baldo zatražio poligraf. Feraget ističe da poligrafsko testiranje može usmjeriti istragu, ali da taj test nije validan dokaz na sudu.

"Ljudi različito reaguju u različitim situacijama. Neko će pasti na poligrafu pri pomisli da mora dati krv, a nekome je to potpuno beznačajno. To nije dokaz. Međutim kod ubistava su vrlo jasna pravila kako se vode istraga. Jedno su neistražena ubistva, poput Davidovog i Dženanovog, a nešto potpuno drugo nerasvijetljena. Ono što niste istražili nemate pravo zvati nerasvijetljenim. Onda ste saučesnik u ubistvu. Pomažete u činjenju djela zato što ga ne istražujete. Ubistvo može ostati nerasvijetljeno, ali se moraju istražiti sve okolnosti", kaže Feraget.

Feraget kaže kako se ovi slučajevi mogu riješiti bez mnogo problema, ali da bi to dovelo do velikih potresa u kompletnom sistemu. Kako u Banjoj Luci, tako u Sarajevu. "Neprihvatljivo je da imate ovoliko dokaza, a da slučajevi nisu riješeni. A rješavaju se vrlo jednostavno. Eliminiramo sve ove okolnosti. Vidimo ko je u Banjoj Luci uništavao tragove, ko je podmetao dokaze, isto tako i u Sarajevu i krenemo od tih ljudi. Pa zbog toga se ide u pritvor. To su teška krivična djela", kaže Feraget.

Feraget smatra da niko od građana u Bosni i Hercegovini nije zaštićen i da su slučajevi Dragičević i Memić pokazali da se ne poštuju ni osnovna ustavna prava, poput prava na život.

"Pravo na život je ustavno pravo. Zato mene brine i reakcija međunarodne zajednice. Sa ovim stvarima se ne možete igrati. Čak su i ta apsolutna prava učinjena potpuno iluzornim. Poruka je vrlo jasna. Ako vas neko i ubije ta istraga neće biti provedena dok ne dobijete zeleno svjetlo. Dakle naši životi postaju njihovo vlasništvo. Istraga će se voditi, ali to što ta istraga neće dati rezultate drugi je par cipela. To je jedan fini način zataškavanja istraga. U javnost se plasira jedna priča, a radi se nešto potpunu drugo", ističe Feraget.

"Ja sam 15. 3. podnio apelaciju Ustavnom sudu i čekam apelaciju. Siguran sam i u predmetu Davida Dragičevića da Ustavni sud mora uvažiti apelaciju i naložiti da se provede detaljna istraga. Po meni je ne može provesti Okružno tužilaštvo u Banjoj Luci. Mislim da se oba ova slučaja moraju voditi u državnom tužilaštvu", dodaje Feraget i ističe da je jako zabrinut brojem ubistava u BiH, a još više brojem neriješenih ubistava.

"Taj broj rapidno raste. To je poruka svim građanima da se čuvaju. Samo pitanje je kako. Da li me strah? Samo kukavice umiru više puta. Ako se ja zamjeram nekome zbog toga što pozivam da država funkcioniše u skladu sa zakonom, pa onda ne znam... Treba svi da se čuvamo. Mislim da je većina nas zainteresovana da država funkcioniše u skaldu sa zakonom", ističe Feraget.