BiH / Apel iz Potočara: Nemamo novca da sačuvamo Fabriku akumulatora

06. 12. 2019. u 11:49:00 N. Ka.

Shares: 2

Konferencija predstavnika različitih nivoa vlasti u Sarajevu za podršku Memorijalnom centru Potočari održana je danas u glavnom gradu naše zemlje.

Prezentirano je stvarno stanje u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari i predloženo je potpisivanje memoranduma o razumijevanju i saradnji s kantonima, općinama i gradovima. 

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra kazao je da iz državnog budžeta dobijaju nešto više od 500 hiljada KM što im je dovoljno za plaće, bazično održavanje i komunalije, te je poručio da nemaju novca da rade ono što je njihov glavni posao.

Podrška u radu Memorijalnog centra

"Mi nemamo novca da radimo ono što je naš glavni posao, nemamo novca da sačuvamo lokaciju na kojoj se nalazimo - Fabriku akumulatora, nemamo novca da radimo vlastite istraživačke projekte. Ova mini donatorska konferencija je sazvana sa tim ciljem. Ono što je meni podjednako važno, važnije i od novca koji ćemo moguće dobiti, jeste da se pokaže da Srebrenica nije samo naša briga i da je riječ o javnom dobru. Ono što mogu reći na temelju odziva, ovdje će biti danas nekih 40 načelinka, gradonačelnika i predstavnika drugih nivoa vlasti, jeste da je sazrela neka kritična masa koja smatra da je očuvanje sjećanja na genocid javno dobro", kazao je Suljagić.

Konferencija u Sarajevu - undefined

Foto: A. Kuburović/Radiosarajevo.ba: Konferencija u Sarajevu

Četrdeset različitih institucija je danas u Parlamentu BiH u Sarajevu došlo da potpiše Memorandum o razumijevanju, neki danas nisu došli, a Suljagić je istaknuo da ovi što nisu došli su već izdvojili novac za Memorijalni centar.

"Ono što je nama bitno je da je to direktni novac iz buždeta općina i kantona, te da to nije sadaka koja se dobija jednom godišnje za pokop. Iznos je ograničen samo na dvije stvari, a to je dobra volja i mogućnosti. Dobra volja je svuda ista, a mogućnosti su različite", zaključio je Suljagić.

Dvije stvari su koje iz Memorijalnog centra žele da urade, jedna je očuvanje same lokacije koja prema riječima Suljagića propada već desetak godina.

"Kada ljudi dođu tamo za godišnjicu i vide vodu u prostorijama Memorijalnog centra, nije dramski efekat, nego je tu zato što nam curi krov. Ono što bih ja volio da se fokusiramo na kozerviranje te loakcije. Ne možemo govoriti o izložbama i arhivi, ako nam curi krov", kazao je Suljagić.

Kada Hotić,  članica Udruženja „Majke enklava Srebrenice i Žepa“ kazala je da je Memorijalni centar urađen za ukop žrtava, te da je to mjesto koje bilježi vrijeme zločina i genocida u našoj zemlji. 

"Trudit ćemo se da ostane kao dokaz, kao svjedok i kao opomena", poručila je Hotić.

Adil Osmanović državni ministar civilnih poslova istaknuo je da su zajedno sa predsjednikom Upravnog odbora Memorijalnog centara pokrenuta ova inicijatica, da se zajedno sa predstavnicima vlasti vidi da se nađe stavka u buždetu za godišnje finansiranje Memorijalnog centra.

Konferencija u Sarajevu - undefined

Foto: A. Kuburović/Radiosarajevo.ba: Konferencija u Sarajevu

"Nedopustivo je da Memorijalni centar Potočari nema dovoljno sredstava da prati sve aktivnosti. Moramo dati jednu značajnu finansijsku podršku. Druga stvar je želja, da sve institucije pokažu inicijativu da se ugrade u finansiranje Memorijalnog centra i to očekujemo danas", kazao je Osmanović.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac ističe da je cilj da se pored 11. jula koji se obilježava kao Dan stradanja žrtava, Srebrenica ne bude poznata samo taj dan.

Emir Suljagić o stanju u Memorijalnom centru Srebrenica

"Memorijalni centar mora postati mjesto sjećanja. Nama je veoma važno da učinimo sve sa ostalim nivoima vlasti da se ovaj Centar pretvori u centar kulture sjećanja. Sve žrtve moraju postati opomena za sva vremena. Ovo je posebno važno u trenutku kada smo svjesni da je sve više negiranja genocida i presuda Međunarodnog suda pravde. Sudjelovanjem možemo uspjeti da oživimo kulturu sjećanja i da učinimo da poruke iz Srebrenice budu poruke mira i opominju buduće generacije. Učinit će da naši narodi steknu povjerenje i uvažavanje i da oživimo prijateljske odnose i međusobno uvažavanje", zaključila je Borovac.

Dodjela Nobelove nagrade

O dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu Suljagić je kazao da je to nagrada koja kanonizira pisca, a ovim činom je prema njegovim riječima Švedska akademija kanonizirala negiranje genocida.

"Mi idemo tamo da pokažemo da nas neće ušutkati, naš glas se čuo, naš glas se čuje i čut će se. Jedina posljedica dodjele Nobelove nagrade je trajna diskreditacija te nagrade", rekao je on.

Pročitajte pismo Majki Srebrenice upućeno švedskoj kraljevskoj porodici

Kada Hotić kazala je da su se oni iz Udruženja pobunili kada su vidjeli da je on nominovan za nagradu. 

"Mi smo se pobunili znajuči šta znači Nobelova nagrada. Mora se voditi računa o osobi, ko je ona. Ne poričem njegovo književno djelo, ali njegova ličnost, sadržaj i ko je on - to je sporno. Danas ćemo raspravljati i o Handkeu, te o stubu srama koji ćemo podići, na kojem će biti svi negatori genocida. Želimo da probudimo svijest ljudi", istaknula je Hotić.

Suljagić ističe da će u potpunosti podržati inicijativu Majki Srebrenice da se postavi stub srama na kojem će biti i Handke, ali i svi drugi koji negiraju genocid.

Ministrica Borovac smatra da je već dosta toga poznato o dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu i dodaje da je jako značajno što je i Akademija nakuka i umjetnosti digla svoj glas i poslala poruku pored majki i porodica žrtava.

NEMA KOMENTARA