Bistrička stanica: Posljednji voz ispraćen 1978.

Željeznička stanica Bistrik nalazila se na padinama sarajevske planine Trebević, u dijelu Starog Grada. Bila je dio tzv. istočne pruge ka Ustiprači, Uvcu, Višegradu, a kasnije prema Beogradu.

Prva pruga u Bosni i Hercegovini puštena je u saobraćaj krajem decembra 1872. godine.

Riječ je o uskotračnoj pruzi čija je izgradnja trajala petnaest godina. Puštena je u saobraćaj 4. jula 1906. godine. Na toj dionici bilo je potrebno napraviti veliki broj mostova, potpornih zidova i oko stotinu tunela, pa i ne čudi činjenica da je ova trasa bila jedna od najskupljih u to vrijeme. Jedan kilometar pruge koštao je 450.000 zlatnih kruna.

Iste godine izgrađena je i zgrada željezničke stanice na Bistriku, po projektu kojeg je izradilo Tehničko odjeljenje Bosanskohercegovačkih državnih željeznica.

Zgrada željezničke stanice na Bistriku izgrađena je sa naglašenim kosim krovom i drvenim strehama predstavljajući tipičan primjer ‘alpskog’ stila arhitekture austrougarskg perioda. Zgrada je izgrađena od cigle iz obližnje ciglane Augusta Brauna, a krov je bio prekriven crijepom.

Radilo se o dvospratnoj zgradi, gdje su na gornjem spratu bile smještene spavaonice za radnike, a na donjem čekaonica. Također je bio izgrađen bife, kao i zgrada za upravitelja, te skladište tovarne građe.

Današnji izgled željezničke stanice na Bistriku (Foto: zeljeznice.net)
Objekat je imao dva glavna ulaza. Jedan je bio na jugoistočnoj strani gdje su bile smještene čekaonice, a drugi na sjeverozapadnoj strani gdje je bio ulaz na peron.

U neposrednoj blizini stanice Bistrik nalazio se prvi od oko stotinu tunela na toj trasi: tunel Brdo – džamija. Također se nalazio metalni vijadukt, kojeg je - legenda kaže - izgradio znani Eiffel ili (barem) njegov najbolji učenik.

Posljednji voz, popularni ćiro, suzama je ispraćen sa ove stanice početkom avgusta 1978.

Ukidanjem te istočne pruge, zgrada stanice postala je stambeni objekat. Zgrada je pretrjpjela niz konstruktivnih zahvata, od kojih su najuočljivije intervencije na fasadi, te u vidu novih ulaza i prozorskih otvora, čime je narušena njena autentičnost. Zgrada željezničke stanice na Bistriku je danas građevinski u jako lošem stanju.

Ova zgrada se pojavljivala i u nekoliko partizanskih filmova, među kojima je najpoznatija scena iz filma Valter brani Sarajevo koja ju je i svjetski proslavila.


U julu 2006. ova zgrada proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, i to nakon peticije koju je 25. aprila 2005. godine pokrenula Elša Turkušić iz Sarajeva.

Krajem prve dekade dvadest i prvog stoljeća rodila se ideja da se ova zgrada pretvori u tehnički muzej. Jedan od prijedloga bio je da muzej bude podijeljen u tri dijela tako da bi svoje odjeljke dobile Željeznice Federacije BiH, BH Pošte i BH Telecom. Prijedlog nije sproveden jer je bilo riječi o veoma skupom projektu.