Zub vremena: Biblioteke u ratu sačuvali građani, danas neće država

Zaposleni u bh. bibliotekama bore se s lošom finansijskom situacijom, ali i s modernom tehnologijom, zbog koje nove generacije ne zalaze u svijet šarenih polica punih prave magije pisanih riječi.

S jednim od najvećih problema suočava se krovna institucija, kada je riječ o bibliotekama, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovina (NUBBiH), koja je među sedam institucija kulture čiji je osnivač država, nema trajno riješeno pitanje finansiranja i opstaje isključivo zahvaljujući grantovima i realizaciji projekata.

"Ministarstvo civilnih poslova BiH, u čiji bi resor, po prirodi stvari, trebala biti i NUBBiH i koje bi trebalo finansirati redovan rad ove ustanove, prošle je godine iniciralo potpisivanje Memoranduma, kojim je trebalo, u izvijesnoj mjeri, biti riješeno i stabilizirano finansiranje institucija kulture koje je osnovala BiH i to za period 2016. - 2018. S obzirom na to da Općina Novo Sarajevo ni do danas nije ispoštovala obavezu da transferira 100.000KM nama, ova je ustanova dovedena u situaciju da ima dugovanja po osnovu ugovorenih obaveza, koje su trebale biti finansirane tim sredstvima", kazala je za Radiosarajevo.ba, Bedita Islamović, rukovodilac Odjeljenja za popunjavanje fondova.

Ističe da Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u potpunosti podupire rad ove ustanove, te da Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, posljednjih nekoliko godina, izdvaja sumu dostatnu za elementarno funkcioniranje ili „hladni pogon“ Nacionalne i univerzitetske biblioteke.

"Ni jedan nivo vlasti nema u svojim budžetima konkretno određena sredstva namijenjena za finansiranje redovnog rada NUBBiH", naglašava Islamović.

Ističu da nastoje pratiti savremene evropske i svjetske trendove u ovoj oblasti, te uvode nove informacijsko-komunikacijske tehnologije.

"Danas nije neobično da se djeca i vrlo mlade osobe koriste mobilnim uređajima – tabletima i računalima, internetom i društvenim mrežama. Korisnicima NUBBiH su dostupni i takvi servisi i uočeno je da je pažnja populacije mladih i takav način upotrebe usluga u porastu. Međutim, potrebno je posvetiti pažnju prostornim kapacitetima i uređenju biblioteka, savremenoj IT i komunikacijskoj opremi, kvalitetno educiranom kadru uz cjeloživotno učenje, jednako kao i obogaćivanju knjižnog fonda biblioteka recentnim izdanjima deziderata, te drugim sadržajima koje biblioteke mogu ponuditi, jer odavno je prevaziđeno stereotipno poimanje biblioteke kao skladišta knjiga", poručuje rukovodilac Odjeljenja za popunjavanje fondova NUBBiH.

Da se malo ulaže u bibliotekarstvo, slaže se i Ljilja Petrović-Zečić, direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske, koja je protekle godine obilježila 80 godina rada.

"Nije lahko govoriit o stanju u kulturi u BiH. Dakle, vrlo malo se daje za kulturu, posebno kada je riječ o bibliotekarstvu. Ono što čini bibliotekare jeste njihov entuzijazam, njihova želja da urade ono najbolje za korisnike. Takvo stanje je u cijeloj BiH, ali trudimo se da prevaziđemo tu situaiciju, i da budemo u korak s evropskim bibliotekama. Nemamo problem s posjetama našoj biblioteci, ali imamo probleme sa nedostatkom čitaoničkog prostora, te prostora za smještaj fondova, a na to se dodaju i prostori za interaktivno učenje, za okupljanja lica starije dobi, kojima treba ponudiit određene sadržaje", kazala je za Radiosarajevo.ba direktorica Narodne i univerzitetske biblioteke RS.

I ova biblioteka je počela s procesom digitalizacije, koji je uvršten u Strategiju razvoja kulture RS, ali isto tako posebna se pažnja posvećuje edukaciji i obrazovanju bibliotekara.

"To više ne smije biti onaj bibliotekar kao prije 30 godina, to mora da bude i informatički mag, mora jednostavno da sve zna", dodaje Petrović-Zečić, te ističe da u ovoj biblioteci s sjedištem u Banja Luci, organiziraju se izložbe i večeri proze i poezije.

Problem finansija je pristuan u većini bh. biblioteka, ali iz Tuzlanskog kantona dolazi i jedan pozitivan primjer - Narodna i univerzitetska biblioteka "Derviš Sušić". Ova tuzlanska biblioteka u posljednjih pet godina bilježi "pozitivnu godinu", pa je tako prošlu godinu sa 30.100 KM u plusu.

Direktor biblioteke, Edin Jahić, ipak ističe da je o govoriti o finansijskoj situaciji jako teško, i da je to prepušteno stihiji vremena.

"U BiH, kada govorimo o bibliotekarstvu, imamo jedan neuređen sistem, ima dosta problema, političke i ekonomske prirode. Glavni problem je neriješeno pitanje Nacionalne biblioteke, krovne institucije kada je u pitanju bibliotekarstvo, pa se onda prenosi i na sve ostale biblioteke. Drugi veliki problem je što su biblioteke u BiH prepuštene lokalnim zajednicama - dakle gradovima i općinama, koji rješavaju probleme na svoj način", ističe Jahić za naš portal.

Ova tuzlanska biblioteka ima prednost jer ima dva suosnivača, Vladu TK i Grad Tuzla.

"Iako smo centralna biblioteka u Tuzli, mi nemamo nikavih ovlaštenja da nešto naložimo, da se uradi nešto po pitanju bibliotekarstva. Imamo jednu potpunu anarhiju, i u tom kontekstu je teško raditi. Životarimo, borimo se i uspijemo opstati.  Ovo je vrijeme kada sve ustanove moraju pronaći sredstva, ne čekajući ona iz budžeta, jer tako nećemo uspjeti da radimo. Mi pratimo sve konkurse, projekte, te apliciramo. S dobrim projektom nismo odbijeni nikada, te posljednjih pet godina, iza sebe imamo pozitivne godine", poručuje Jahić.

Jahić se slaže da se knjige, nažalost, sve manje čitaju, da sve preuzimaju novi mediji.

"Mi na sve način pokušavamo da privučemo korisnike u našu biblioteku, a prije svega novim naslovima, što ih privlači. Promoviramo mlade autore, organizujemo večeri poezije, proze... Kada na tome radite, ima uspjeha, iako je teško pratiti trendove. Bitno je naglasiti da biblioteke nisu samo 'magacini' za knjige, već je to prostor za vaš odmor, bijeg od svega", poruka je direktora Narodne i univerzitetske biblioteke "Derviš Sušić".