Mentalno zdravlje ne smije biti nepoznanica: Donosimo podatke za Kanton Sarajevo

Ne postoji niko netaknut krizama mentalnog zdravlja, bar na tren u svom životu.

Pa ipak, u mnogim društvima, mentalno zdravlje je tema o kojoj se malo ili gotovo nikako priča zbog stigme, stereotipa ili srama.

No, kada dođemo u trenutak da se mi ili neko bližnji bori sa mentalnom bolesti, osjećamo se kao u mraku, u potrazi za svjetlom koje će nam dati nove obzore.

Trending

Diskoteka u kojoj je poginulo 59 osoba radila na 'crno': Imali falsifikovanu dozvolu

Mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini je upravo ono koje je najviše stigmatizirano i na njega su zaljepljene brojne etikete. Od stigme koja prati oboljele od mentalnih bolesti, sve do stereotipa o bolestima i samom toku liječenja, te do fraza "Bit ćeš ti dobro, to je prolazna faza".

U nekim slučajevima, simptomi ili sindromi nestaju nakon poboljšanja određenih faktora u životu, ali u slučaju ozbiljnog stanja, rečenica da se osoba "malo trzne" može prolongirati ili otežati već teško suočavanje sa mentalnom bolesti ili poremećajem. 

23.01.25. 06:30

Knjiga koju morate pročitati: Zašto si je ubio? Uzroci i prevencija femicida

Stanje oboljenja mentalnog zdravlja u KS

Kako govore podaci Zavoda za javno zdravstvo za 2023. godinu, ukupan broj registriranih oboljenja/stanja utvrđenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja se odnose na poremećaje mentalnog zdravlja iznosio je 23.989 ili 3,56 posto od ukupnog broja registriranih oboljenja-stanja u Kantonu Sarajevo.

"Unutar pet vodećih poremećaja mentalnog zdravlja, reakcija na veliki stres i poremećaj
prilagođavanja (F43) činili su 20,08% od ukupno registriranih poremećaja mentalnog zdravlja i nalazila su se na prvom mjestu.

Zatim slijede: drugi anksiozni poremećaji (F41) sa indeksom strukture 12,64%, drugi neurotski poremećaji (F48) sa indeksom strukture 9,10%, drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (F04-F09, F50-F59, F80-F99) sa indeksom strukture 7,01%, te posttraumatski stresni poremećaj-PTSP (F43.1) sa indeksom strukture (6,81%) unutar ukupnog broja registriranih poremećaja mentalnog zdravlja", rečeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

Prema dobi zabilježenih slučajeva, dobne skupine starosti od 0-14 godina najviše oboljevaju od poremećaja ponašanja i drugih mentalnih poremećaja sa ukupno 343 registrirana oboljenja. Osobe starosti od 15 do 29 godina starosti najviše oboljevaju od anksioznih poremećaja, odnosno 481 od ukupno 1.771 registriranog oboljenja u dobnoj skupini.

Aktivno radno stanovništvu od 30 do 64 godine starosti, najviše registrira reakcije na stres i poremećaj prilagođavanja u okviru oboljenja mentalnog zdravlja, odnosno 3.756 oboljelih od ukupnog broja 15.667 oboljelih u dobnoj skupini. Kod starijih osoba, starosti 65 i više godina najčešće registrirano oboljenje u okviru oboljenja mentalnog zdravlja je bila reakcija na veliki stres i poremećaj prilagođavanja, odnosno, 798 oboljelih od ukupno 6.141 registriranih oboljenja u ovoj dobnoj skupini, navode podaci Zavoda za javno zdravstvo.

U 2023. godini ukupan broj registrovanih oboljenja/stanja utvrđenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja se odnose na poremećaje mentalnog zdravlja iznosio je 23.989 ili (3,56%) od ukupnog broja registriranih oboljenja-stanja u Kantonu Sarajevo.

Vodeće registrirano oboljenje unutar poremećaja mentalnog zdravlja je bila reakcija na veliki stres i poremećaj prilagođavanja koji su činili 20,08% od svih ukupno registriranih poremećaja mentalnog zdravlja.

Kako pomoći?

Iako svake godine, sve više organizacija, te institucija provodi kampanje za pozitivan stav prema mentalnom zdravlju, u Bosni i Hercegovini i dalje postoji određena stigmatizacija.

Od poremećaja ponašanja do teških mentalnih bolesti - ne postoji jasna linija gdje stigmatizacija prestaje. I dalje vrijede mitovi i zablude da su bolesnici mentalnih oboljenja nasilni, da će počiniti zločine ili biti opasni po okolinu.

Kod nekih slučajeva, progresijom bolesti, javlja se mogućnost istog, ali prema istraživanjima, istina je drugačija - često su oboljeli od mentalnih bolesti žrtve nasilja ili okoline. Od ismijavanja do fizičkih napada, realnost oboljelih od mentalnih bolesti je teška.

I upravo tu se nalazi poenta destigmatizacije mentalnih bolesti jer, iako mogu imati genetske faktore, često je da se u nekim bolestima dešava prevalencija socijalnih faktora, pa za primjer možemo uzeti spektar parametara iz ekonomskog života i socijalnog ili porodičnog života osobe. U kontekstu toga, anksioznost i poremećaji stresa se često javljaju kao uticaj sredine na oboljelog.

Isto tako, odlazak psihologu ili psihijatru ne treba biti stigmatiziran od strane sredine. Kada imamo posjekotinu ili smo prehlađeni, nećemo se libiti otići specijalisti za hirurgiju ili pulmologiju da bi osigurali da se bolest zaustavi.

29.01.25. 06:30

Gong xi fa cai: Kina dočekuje praznik proljeća i godinu Zmije

No, u slučaju mentalnog zdravlja, veliki broj ljudi ima osjećaj stida odlaska kod psihologa ili psihijatra, što nikako ne bi smio biti slučaj, a upravo je sredina ta koja mora imati efektnu borbu protiv stereotipa samim svojim djelovanjem. Mentalno zdravlje, kao i svaki drugi oblik zdravlja, se mora njegovati.

Svjetska zdravstvena organizacija u tom kontekstu govori o važnosti zaštite mentalnog zdravlja kroz zajednicu, te institucionalne napore. Isti pomaže u sprječavanju kršenja ljudskih prava i pruža bolje rezultate oporavka.

"Briga o mentalnom zdravlju u zajednici treba da se pruža kroz mrežu međusobno povezanih usluga koje uključuju: usluge mentalnog zdravlja koje su integrirane u opću zdravstvenu zaštitu, obično u općim bolnicama i kroz podjelu zadataka sa nespecijalističkim pružaocima usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, usluge mentalnog zdravlja u zajednici koje mogu uključivati ​​centre i timove za mentalno zdravlje u zajednici, psihosocijalnu rehabilitaciju, usluge vršnjačke podrške i usluge života uz podršku, te usluge koje pružaju zaštitu mentalnog zdravlja u socijalnim i nezdravstvenim ustanovama, kao što su zaštita djece, školske zdravstvene službe i zatvori".

U tom kontekstu, važnost prijateljski orijentirane zajednice je bitna stavka u očuvanju mentalnog zdravlja, posebno u postkonfliktnim sredinama gdje veliki broj ljudi pati od mentalnih bolesti ili poremećaja.

Biti iskren prema sebi i drugima

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 1 od svakih 8 ljudi na svijetu živi s mentalnim poremećajem. Samim time, mentalna bolest ili poremećaj nisu nešto što se "dešava tamo nekome".

Svako od nas može u životu naići pred prepreku koju ne može samostalno riješiti, a time javlja se potreba za pomoći. Podsticanjem osobe da bude slobodna tražiti pomoć i dobiti adekvatnu njegu je nešto za šta se kao zajednica moramo boriti, kroz razgovor, podršku i osnaživanje pacijenata sa mentalnim bolestima i teškoćama.

Da bi nam sutra bilo bolje u društvu, bez stigme i bez stereotipa.