Muftija Pitić odao počast narodnom heroju Nuriji Pozdercu

Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić, zajedno sa službenicima Muftijstva, imamima i mještanima sa područja Foče, posjetio je danas grob na Dragoš-sedlu iznad Tjentišta i odao počast narodnom heroju i potpredsjedniku Izvršnog odbora AVNOJ-a Nuriji Pozdercu, koji je 12. juna 1943. godine preminuo od posljedica ranjavanja tokom njemačke ofanzive na Sutjesku.

Piše: Faruk Vele

Dok se u Bileći podiže spomenik Draži Mihailoviću, a u Stocu marširaju „crnokošuljaši“, pohvalna je ovo gesta predstavnika Islamske zajednice u BiH koja nas iznova podsjeća na značaj tekovina antifašizma.

Pozderac je, podsjetimo, dobitnik Ordena narodnog oslobođenja Jugoslavije. Ranjen je na Vučevu, a umro je na Dragoš-sedlu.

Hoare: Bosanski muslimani su dali odlučujući doprinos uspjehu Tita i partizana

Posjeta mjestu stradanja Nurije Pozderca postala je već mala tradicija Muftijstva goraždanskog, a njezin inicijator je upravo muftija Pitić.

Grupa poštovatelja antifašističkog djela Nurije Pozderca očistila je i danas mermernu grobnicu i uredila mjesto u blizini posljendjeg počivališta narodnog heroja.  

„Obilježavanje godišnjice smrti Nurije Pozderca uvršteno je u kalendar Muftijstva goraždanskoga kao znak sjećanja na odlazak sa ovoga svijeta i iz politickog života najvažnijeg Bošnjaka u NOB-u. Nurija Pozderac je simbol antifašističke borbe našeg naroda, ali i borbe za identitet Bosne i Hercegovine u onome što će uslijediti na kraju te borbe. Stoga obilježavanje godišnjice njegove smrti ima više značenja od kojih je svaki pojedinalno sudbonosan“, kazao je Pitić za Radiosarajevo.ba.

Tito je na Kupresu rekao: Muslimanima govorite Allah je velik!

Pita se kako bi se stvari odvijale da je Nurija, ipak, ostao živ.

„To se tiče ne samo naše prošlosti nego i naše budućnosti. NOP bez Bosne i Hercegovine nije imao nikakvih sanši na uspjeh, što potvrđuju i najnovija istraživanja stranih historičara. Bosna i Hercegovina u NOB-u je vidjela svoju šansu za opstankom i zemlje i naroda. Tome se vrijedi iznova vračati, a Nurija Pozderac i 12. juni 1943 su prelomna figura i prelomni datum, nakon kojeg NOB, po mojem mišljenju, više nije bio ono što je bio do tada i zbog čega je Nurija učestvovao u toj borbi. Mi smo jedini narod, iako i sami pred fizičkim nestankom, koji je javno digao glas protiv fašizma i nacizma osuđujući nasilje činjeno nad Jevrejima, Srbima i Romima u cijeloj tada porobljenoj Evropi“, kazao je Pitić.

Nurija Pozderac rođen je 15. januara 1892. godine u Cazinu, u porodici Murat-age, posljednjeg vladara Krajine iz perioda Osmanskog carstva.

Radio je kao učitelj, a pred Drugi svjetski rat izabran je za poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije. Početkom rata odbio je poziciju ministra u vladi NDH, te pristupio narodno – oslobodilačkom pokretu.

Učesnik je bitaka na Neretvi i Sutjesci, gdje je i poginuo. Dao je značajan doprinos afirmaciji antifašističke borbe i uključivanju bosanskohercegovačkih muslimana u Narodnooslobodilački pokret.

Njegovu značajnu ulogu u NOP-u posebno je osvjetilo novo zapaženo djelo „Muslimani u Drugom svjetskom ratu“ uglednog brtisanskog historičara Marka Atille Hoarea.

Pozderac je posthumno odlikovan Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije. Memorijalni centar žrtava i heroja Holokausta „Yad Vashem“ 2012. godine je  Nuriji i njegovoj supruzi Devleti, dodijelila je priznanje „Pravednik među narodima“ zbog spašavanja grupe Jevreja nakon njihovog bijega iz transporta ka logoru Jasenovac.