Ambasador Francuske u BiH: Nećemo dozvoliti ugrožavanje stabilnosti BiH i regiona

Francuska će povećati svoj angažman na Balkanu, najavio je u intervjuu za Radiosasarajevo.ba ambasador Francuske u Bosni i Hercegovini Guillaume Rousson.

Razgovarao: Faruk Vele

Za naš portal ambasador Rousson govori o novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona za Balkan, šta ona donosi, o tome kao Evropa može pomoći BiH, crtanju granica i dogovorima, putu naše zemlje ka NATO-u, te iznosi zahvalnost bh. institucijama i građanima za brojne izraze suosjećanja nakon požara u katedrali Notre-Dame.

Radiosarajevo.ba: Nedavno je objavljena Strategija za Zapadni Balkan, donesena na zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a sa ciljem da se, kako je navedeno, približi državama regije te dopuni i podrži aktivnosti Europske unije za njihovo približavanje Europi. Šta je konačan cilj Strategije i šta bi ona trebala da donese Balkanu, te, konkretno, odnosima Bosne i Hercegovine i Francuske?

Ambasador Rousson: Ova Strategija je potpuno nova poveznica između Francuske i zemalja Balkana, čiji je cilj jačanje našeg angažmana za stabilizaciju šest zemalja Zapadnog Balkana.

Ona, prije svega, omogućava da se razviju odnosi između Francuske i Balkana na političkom području, i da se ojača naša saradnja na socio-ekonomskom području, području sigurnosti, pravosuđa i odbrane, dajući svemu jednu evropsku dimenziju. Radi se o konkretnoj strategiji, što i pokazuje brza provedba nekih njenih ciljeva, kao što su političke posjete ili dolazak na Balkan Francuske agencije za razvoj (AFD).

Radiosarajevo.ba: Generalno, kako vidite odnose Bosne i Hercegovine i Francuske i u kojem pravcu bi se oni mogli unaprijeđivati?

Ambasador Rousson: Ne postoji neriješen problem između Francuske i Bosne i Hercegovine. I na političkom i na kulturnom planu, odnosi koji vežu Francusku i Bosnu i Hercegovinu su odlični. Na političkom planu, Francuska vodi konkretne aktivnosti putem Evropske unije, čiji je ona treći po redu finansijer.

Također vodi i konkretne aktivnosti na bilateralnom planu, kao, na primjer, projekt EU4Justice koji smo upravo pokrenuli, a kojeg finansira EU, ali u potpunosti realizuje francuska institucija Justice Coopération Internationale (JCI).

Tu je još i program koji će dugo trajati, jer je ovo već njegov šesti ciklus, između Nacionalne škole za upravu ENA i Bosne i Hercegovine, a radi se o edukaciji bh. državnih službenika tehnikama evropskih pregovora.

Što se tiče ekonomskog područja, bilateralna saradnja je u stalnom porastu, a iznosi otprilike 230 miliona eura godišnje. Otvaranje ureda AFD-a u Bosni i Hercegovini, ali i uspostava Poslovnog kluba koji bi jednog dana mogao prerasti u trgovinsku komoru, daju dobre razloge da vjerujemo da će se odnosi na tom polju intenzivirati.

Radiosarajevo.ba: Nedavni Summit u Berlinu kojeg su organizirali predsjednik Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel vrlo jasno se usprotivio promjeni granica na Balkanu. No, na ovim prostorima, a posebno u BiH koja nosi iskustvo užasnog rata, postoji strah, svojevrsna zebnja, da bi se, upravo na bazi želje za novim promjenama granica, ružna prošlost mogla ponoviti. Kako Francuska gleda na izazove s kojima se Bosna i Balkan suočavaju i koliko Vas posljednji događaji brinu?

Ambasador Rousson: Posljednji Samit u Berlinu je prevashodno imao za cilj da pokaže angažman Francuske i Njemačke u korist stabilnosti regiona, i da ohrabri ponovno pokretanje dijaloga između Beograda i Prištine koji bi omogućio rješenje njihovog spora.

Mi, Francuska i Njemačka, svjesni smo koliko je ovo pitanje osjetljivo za cijeli region. Kakva god bila vrsta dogovora, ne smije nikako ugrožavati stabilnost regije. Upravo suprotno, treba je ojačati.

Što se tiče posljednih događaja u BiH, uputio bih Vas na nedavno saopštenje PIC-a (PeaceImplementation Council),čiji je član Francuska.

Radiosarajevo.ba: Ugledni francuski filozof B. H. Levy nedavno je završio svoju europsku turneju upravo u Sarajevu. Nedaleko odavde kazao je da Europa ima dug prema Sarajevu. Upravo se na inicijativu g. Levya predsjednik Macron je primio europske intelektualce među kojima je bio i bh. književnik Abdulah Sidran. Kako Europa može pomoći Sarajevu i BiH?

Ambasador Rousson: EU može pomoći Bosni i Hercegovini, to je neosporno, jer ona ima mogućnosti da ponudi zemlji ekonomske instrumente i vladavinu prava, neophodne za postizanje socio-ekonomskog i političkog uspjeha do kojeg su došle sve zemlje članice EU, doduše u različitom stupnju. To su instrumenti koji su omogućili uspjeh sistema.

Bosna i Hercegovina predstavlja važan interes za EU: BiH i Balkan su već samim svojim položajem u srcu Evrope, i njihova sudbina je nepovratno vezana za sudbinu EU. Na to je upravo i podsjetio migrantski fenomen od 2015. do danas.

Sigurnosna pitanja općenito na Balkanu, kao što je terorizam I radikalizacija, mogu imati direktne posljedice po EU. A u pozitivnom smislu, dobra ekonomska integracija regije u Evropsku uniju razviće naše ekonomske odnose. Zbog toga toliko insistiramo na pitanjima regionalne povezanosti, posebno u okviru Berlinskog procesa.

Radiosarajevo.ba: Bosna i Hercegovina suočena je s brojnim unutrašnjim problemima, pa i blokadama na euroatlantskom putu. Posebno zbog strateškog insistiranja države BiH da bude članica Sjevernoatlantskog saveza. Kako Vi vidite blokade kojima smo svjedoci. Kako, diektno, Francuska može pomoći i je li vrijeme za odlučniju ulogu međunarodne zajednice?

Ambasador Rousson: Pažljivo pratimo razvoj saradnje između Bosne i Hercegovine i NATO-a. U decembru prošle godine, NATO se izjasnio spremnim za prihvatanje prvog bh. ANP-a. Sada bi trebalo da nadležne vlasti BiH postignu dogovor o ovom pitanju.

Radiosarajevo.ba: Požar u katedrali Notre-Dame koji je nedavno šokirao svjetsku javnost, izazvao je brojne primjere iskrenog suosjećanja među građanima BiH. Koliko Vam to znači? S druge strane, kako ste doživjeli komentare medija u susjednoj Srbiji i dijelom bh. entitetu RS koji su na određen način taj događaj nazivali svojevrsnom 'Božjom kaznom'. Kako komentirate takve osvrte?

Ambasador Rousson: Prije svega želim precizirati da nije bilo žrtava i da se obnova organizuje u dobrim finansijskim i tehničkim uslovima.

Primili smo brojne izraze saosjećanja i podrške iz cijele Bosne i Hercegovine, od strane vlasti, ali i običnih građana. To nas je jako dirnulo. Istina je da je bilo i nekih, izuzetno rijetkih, izjava s negativnom konotacijom, koje smatram beznačajnim.