Akcija Građana budnim okom prati šta vlast radi

Sa protesta iz 2008., Foto: Velija Hasanbegović, radiosarajevo.ba

U rubrici Metromahala pridružile su nam se kolege sa radija Uno u Banja Luci i radija Dobre Vibracije u Mostaru. Projekat koji je finansiran od strane Ambasade Švicarske u BiH, koji će trajati od februara do jula 2010, donosi 18 zanimljivih priloga iz kulture i javnog života Mostara, Banja Luke i Sarajeva. Radijski prilozi se jednom mjesečno emnitiraju na pomenutim stanicama, dok se isti u formi članaka dokumentiraju na web stranama svakog radija.

Polovinom februara navršilo se dvije godine od prvih sarajevskih protesta izazvanih nasiljem koje su na ulicama Sarajeva počinili maloljetni prijestupnici.

Proteste je organizirala Akcija građana, a obilježava ih i ove godine kampanjom koja će još jednom usmjeriti pažnju javnosti na porast maloljetničke delikvencije u Kantonu Sarajevo i nedovoljnu aktivnost zvaničnih institucija u njenoj prevenciji.

Direktan motiv za formiranje Akcije građana 2008. godine bilo je ubistvo Denisa Mrnjavca u sarajevskom tramvaju, 5. februara 2008., čiji su počinioci bili maloljetnici.

Nekoliko hiljada građana okupilo se četiri dana nakon ubistva Mrnjavca na trgu ispred sarajevske Katedrale, a kantonalne vlasti tada su po hitnom postupku usvojile niz mjera. Čime su one rezultirale, govori Šemsudin Maljević, aktivista i osnivač udruženja Akcija građana.

Glavni razlog zbog kojeg radimo ove stvari je poznat: situacija vezana za maloljetničko prestupništvo se ni najmanje nije promijenila, isto je kao i prošle godine. Ocjena koju zaslužuju odgovorni na svim nivoima vlasti je jednaka nuli.

Iako zvanične institucije tvrde da je u posljednje dvije godine u Federaciji BiH smanjena stopa nasilja za 9 %, aktivisti takvu tvrdnju smatraju bacanjem pijeska u oči javnosti. Kao primjer navode prošlosedmični upad u sarajevsku kladionicu, kada su dva maloljetna naoružana pljaškaša od radnice tražila da im preda novac. Kako je i radnica imala oružje, jedan pljaškaš je u pucnjavi smrtno stradao, a radnica kladionice teško ranjena. Šemsudin Maljević smatra da ovakvi slučajevi više nisu incident.

Mi smo kao eksploziju doživjeli i svjedočili šta znači nemar od 10 – 15 godina po tom pitanju.Tek sada nam se vraća. Čak i da se počeo prije dvije godine sprovoditi akcioni plan, rezultate bismo imali možda prije ove ili sljedeće godine. A zamislite, oni bukvalno ništa nisu pomjerili. Na federalnom nivou prestupništvo se povećalo za 10 % samo u posljednjoj godini, na kantonalnom za 28%, devedeset i devet je povratnika.



Nadležne institucije
Ministarstvo pravde FBiH intenzivno radi na usvajanju novog zakona o maloljetnim počiniteljima kaznenih djela te na izgradnji kapaciteta za smještaj maloljetnika u Odgojno-popravnom domu u Orašju, kaže za RadioSarajevo Entoni Šeperić, glasnogovornik Ministarstva.

"Od sredine prošle godine je operativan odjel pri postojećem Kazneno-popravnom zavodu u Tuzli, gdje se trenutno na izdržavanju mjere upućivanja u odgojno-popravni dom nalazi ukupno 8 maloljetnika, a ukupni kapacitet je 22 mjesta. Dakle postoji još mjesta za upućivanje maloljetnika, o čemu smo mi obaviojestili nadležne sudove sa područja Federacije BiH." kaže Šeperić.

Kako prijelazno rješenje nije u potpunosti u skladu sa evropskim preporukama i normama, intenzivno se radi na izgradnji novog odgojno-popravnog doma.

"S početkom ove građevinske sezone mi bi trebali krenuti u projekt izgradnje novog odgojno-poporavnog doma u Orašju, lokaciju već imamo, sredstva su osigurana, idejni projekat je u završetku i na osnovu tog projekta trebali bismo dobiti urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu i iskreno se nadam da u tom dijelu neće biti opstrukcija sa lokalne razine", kaže Šeperić.

Kada je riječ o aktivnostima vlasti Kantona Sarajevo, Informacija o realizaciji Akcionog plana za implementaciju Strategije protiv maloljetničkog prijestupništva na dnevnom je redu Skupštine Kantona Sarajevo planirane za ovu sedmicu.



“Pratimo poteze vlasti”
Aktivisti Akcije građana svojom kampanjom nastvljaju ohrabrivati građanstvo da u procesu ostvarenja sigurnijeg okruženja, počnu od sebe, kaže Darjan Bilić, suosnivač i aktivista ove organizacije.

"Veliki broj naših sugrađana, poučeni ranijim iskustvima, ne prijavljuju više slučajeve obijanja npr. auta, podruma. Taj tzv.. sitni kriminalitet je u porastu,ali ljudi ga ne prijavljuju. Policija sama priznaje da je nemoćna da riješi taj problem“.

Maljević dodaje da su svoj zadatak shvatili kao stalno podsjećanje na problem maloljetničke delikvencije te obećanja vlasti.

"Mi želimo da vlastima uz pomoć medija da damo do znanja da ne da nismo zaboravitli nego da su ljudi informisani u kakvoj situaciji se nalaze“

Aktivisti navode da se građanima nudi niz opcija kako legalno mogu komunicirati s vlašću, od pisanja pisama i elektronske pošte, do direktnog zvanja telefonom nadležnih i traženja jasnih odgovora na svim nivoima, od kancelarije Gradonačelnika, preko ministarstava na nivou Kantona Sarajevo, pa do ministarstva pravde na federalnom nivou. Građani i građanke, kao poreski obveznici i obveznice, imaju pravo ne samo na jasne i pravovremene informacije, već i na realizaciju obećanog.