8. april je tu, a gdje su skloništa za životinje?

Na današnji dan, prije tačno godinu stupio je na snagu Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH. Tako su životinje u BiH konačno dobile kakvu-takvu pravnu zaštitu nakon desetogodišnje borbe. Stupanjem Zakona na snagu, sva briga za životinje prešla je na bh. vlasti.

Zakon je propisao da sve jedinice lokalne samouprave u roku od godinu dana moraju osnovati skloništa za napuštene životinje, a pri tome je zabranio ubijanje životinja, uveo sankcije neodgovornim vlasnicima i mikročipiranje kućnih ljubimaca, zabranio prodaju pasa i mačaka u pet shopovima te uveo sterilizaciju/kastraciju napuštenih životinja. Ostavljen je prostor za odluku o tome koja jednica lokalne samouprave treba osnovati sklonište, pa je navedeno: kantoni, općine, gradovi..., što daje slobodan prostor, da se na osnovu procjene stanja u određenom regionu osnuje jedno, dva ili više skloništa.

Sarajevo - "no kill" grad bez skloništa za životinje

Godinu dana nakon stupanja Zakona na snagu, u Sarajevu još uvijek nema nijednog skloništa za životinje. Grad Sarajevo je, dva mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu, preko noći postao "no kill" grad, ali bez dosljedne provedbe ostalih dijelova Zakona. Skloništa nema, kao ni sterilizacije i kažnjavanja napuštanja kućnih životinja.

"Svu krivicu gradske vlasti, počevši od Veterinarske inspekcije, svalili su na udruženja za zaštitu životinja, obmanujući javnost da Zakon zabranjuje ubijanje životinja, a pri tom ne spominjući šta je njihova dužnost ovih godinu dana bila da pasa ne bi bilo na ulici. Pasa na ulicama je sve više, a skloništa nema ni na vidiku, a i onome o kome se priča da će ga biti kapacitet je minoran", kaže predsjednica Prijatelja životinja u BiH, Maida Šabeta za Radio Sarajevo.

Šabeta smatra da vlasti Kantona Sarajevo manipuliraju građanima tvrdeći da novca za provedbu Zakona nema.

"Pri tom nikad nisu spomenuli da se do donošenja Zakona svake godine iz budžeta izdvajalo pola miliona KM za ubijanje sarajevskih pasa. Ništa bolja situacija nije u drugim gradovima, izuzev Foče i Bratunca koji već imaju azile, ali i Bosanskog Petrovca koji namjerava napraviti regionalni centar za napuštene životinje", kaže Šabeta.

Prema informacijama iz Komunalnog preduzeća Rad, u čijem je sastavu bila kafilerija a koja je usvajanjem Zakona o zaštiti životinja u junu prošle godine prestala sa radom, najveći problemi sa psima lutalicama su u rubnim dijelovima Kantona Sarajevo.

“Građani sve više zovu na naš telefon i žale se na lutalice. Najveći problemi su u rubnim općinama poput Hadžića i Ilijaša. Nažalost, nakon zatvaranja naše kafilerije sada ne možemo ništa uraditi”, kaže Ahmed Đipa, glasnogovornik KJKP Rad.

Odluka o zabrani hvatanja i eutanaziranja pasa donesena je poslije usvajanja Zakona o zaštiti životinja. Tada je bilo odlučeno da se problem pasa lutalica riješi otvaranjem azilantskih centara i humanom kastracijom pasa.

“Zakon je u redu, ali trebalo je prvo napraviti prihvatilište za napuštene životinje, pa tek onda donijeti zakon. Zbog toga sad imamo situaciju pravnog vakuuma. Mi ne možemo hvatati pse, a oni se nigdje ne smještaju. Psi sada slobodno šetaju ulicama grada i predstavljaju potencijalnu opasnost po čovjeka, ali ništa se ne može uraditi. Mi možemo samo intervenisati ukoliko Veterinarska inspekcija utvrdi postojanje bjesnila kod pasa”, kaže Đipa.

Plan za izgradnju skloništa za životinje u Sarajevu postoji. JU Terapijska zajednica Kantona Sarajevo Kampus i Udruženje građana za sprječavanje okrutnosti nad životinjama SOS Sarajevo, 30. jula protekle godine potpisali su Sporazum o realizaciji projekta Prihvatilište za životinje-Grad Sarajevo u kojem su utvrđena međusobna prava i obaveze Grada Sarajeva, Kampusa i SOS-a, vezana za pokretanje aktivnosti na realizaciji projekta prihvatilišta.

Arhitektonski projekat skloništa je završen i izgradnja bi trebala uskoro početi, što se opet događa van zakonski predviđenog roka. Drugi problem je što će to sklonište i dalje imati premale kapacitete u odnosu na veličinu grada kakav je Sarajevo.

Situacija u drugim gradovima

"Tokom proteklih godinu zabilježeno je, prema našim saznanjima, preko 20 odstrela pasa širom BiH. Načelnik Bihaća, Hamdija Lipovača, osam mjeseci nakon stupanja Zakona na snagu u jednim dnevnim novinama hvali se donacijom šintorske opreme u vrijednosti od 35 hiljada eura i automobilom za hvatanje i ubijanje pasa. Na našu reakciju odgovorio je 'Nema se para, znate, recesija...', a u Goraždu se, interesantno, svake subote pojavi bijesna lisica na istom mjestu i u isto vrijeme", kaže za Radio Sarajevo Maida Šabeta, predsjednica Prijatelja životinja u BiH.

U posljednje vrijeme interesantni su slučajevi iz Donjeg Vakufa i Srednje-bosanskog kantona. Naime, najavljeni odstrel pasa u Donjem Vakufu naišao je na oštru reakciju udruženja Prijatelja životinja, nakon su čega se PU Jajce i PU Donji Vakuf obratili udruženju sa zgražanjem, a načelnik Donjeg Vakufa nije želio poslati odgovor.

"Odstrela zvanično nije bilo, ali pasa je sve manje, a tokom noći se čuju pucnji", kaže Šabeta.

Novoosnovano udruženje Prijatelji iz Mostara navodi da su odstreli pasa mostarska svakodnevnica, ali dodaju i da su dogovorili sa veterinarskom inspekcijom HNK i PU Mostar kampanju za provedbu Zakona.

Zenica je već decenijama bila najkrvaviji grad u BiH, a odstreli pasa bili su svakodnevnica sve dok se 2009. nije osnovalo udruženje Šapa, koje je na odgovoran način, namećući se kao ozbiljan partner Općini Zenica i Veterinarskoj stanici Zenica, svojim aktivizmom i znanjem uspjelo stati u kraj krvavoj tradiciji i, zajedno s njima, pokrenulo provedbe humanih projekata sterilizacije i kastracije napuštenih životinja.

Svijetli primjeri su već spomenuti Bratunac i Foča, gdje su već napravljena skloništa za životinje koja čak i novčano stimuliraju dovođenje pasa u njih. Općina Bratunac uložila 40 hiljada KM za uređenje azila na adama pored Drine za pse lutalice, a u budžetu za ovu godinu planirali su osigurati 22 hiljade KM za uklanjanje i izdržavanje pasa lutalica i održavanje azila. U skloništu je već u decembru smješteno i vakcinisano preko 50 uličnih pasa.

U Tuzlanskom kantonu iz budžeta je izdvojeno 450 hiljada KM za veterinarsku obradu uličnih pasa.

Podsjećamo - za provođenje Zakona nadležne su veterinarske inspekcije svih nivoa vlasti te načelnici općina, gradova i kantona.

Vezano:
Protesti protiv nasilja nad životinjama (FOTO)
Sada i zvanično: Protesti protiv nasilja nad životinjama
Zlostavljanje životinja - nova zabava sarajevske omladine
Oglašavanje ilegalnih borbi pasa na Facebook-u
Kako građani brinu o svojim psima (FOTO)
Nakon Foče i Bratunac
Realizacija projekta: Prihvatilište za životinje
"Cirkus" sa Zakonom o zaštiti životinja
UG SOS: Zakon o zaštiti životinja se mora provoditi