Poražavajući podaci o životu Roma tokom pandemije: Plakali smo kad smo ih obišli

Romske zajednice nisu imale isti tretman kao sve druge tokom pandemije koronavirusa u BiH, istakla je danas Indira Bajramović, direktorica Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” Tuzla.

Prezentirajući dokument "Uticaj i posljedice pandemije COVID–19 na romske zajednice u BiH", odnosno analizu i rezultate anketiranih Roma i Romkinja na području cijele BiH, Bajramović je navela poražavajuće podatke.

"Teško žive. Neke zajednice su bez vode i struje, infrastrukture. Neki nisu uopće u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite. Mi smo prvi ušli u te zajednice. Plakali smo zbog onoga na šta smo naišli. Bilo je starih, bolesnih, djece. Ljudi su govorili da smo ih spasili, da dva dana nisu ništa jeli. Bebe nisu imale pelena", ogorčena je Bajramović.

Dodala je da su se organizirali i uspjeli osigurati pakete osnovnih namirnica i higijenskih artikala za više od 700 romskih porodica.

"Dokumentovali smo kako se romska zajednica našla u još težem položaju. Problemi su brojni. To su ruralna područja, nije bilo javnog prijevoza, a ti se ljudi uglavnom bave prikupljanjem sekundarnih sirovina, to im je izvor prihoda. 

Djeci je bilo jako teško kada je počela online nastava. Nisu je mogli pratiti, a svaki dan izgubljenog obrazovanja je problem. Neki nastavnici i učitelji nisu imali sluha za djecu. Bio je veliki broj negativnih komentara. 

Bilo je jako teških momenata, a sve se posebno odrazilo na žene. Bilo je i povećanog broja slučajeva nasilja u porodici", kazala je Bajramović. 

Istakla je da institucije zakazale, te da sve, posebno one na lokalnom nivou, moraju da se više uključe i da svi budu spremni ako bi ponovo došlo do zatvaranja usljed pandemije. 

Problemi s kojim su se suočavali Romi bili su prisutni i kod pristupa zdravstvenom sistemu.

Iz "Bolje budućnosti" su predstavili rezultate ankete i istraživanja, urađenih uz pomoć CARE International Balkans i Austrian Development Cooperation.

"Niko od anketiranih nije bio testiran na COVID-19 niti znaju nekoga ko jeste, a skoro je nemoguće da se neko nije zarazio. Da li je to diskriminacija, zaključite sami. Online nastava teško je pala djeci jer većina nije imala uslove za to. neki od anketiranih su rekli da su im nastavnici izlazili ususret, ali je bilo i onih koji nisu ni pitali gdje su ta djeca. Dvoje ih s eispisalo iz škole tokom pandemije. neki su rekli da danima nisu imali šta jesti. To se sve odrazilo na fizičko i psihičko zdravlje, ali pomoć u zdravstvenom sistemu nisu dobijali iako su je tražili", rezultati su istraživanja.

Jadranka Miličević, predstavnica CARE International Balkans, istakla je da krizni štabovi niti u jednoj zajednici nisu prepoznali marginalizirane grupe, te da su organizacije prepoznale duplu diskriminaciju kada je u pitanju romska zajednica. 

Dodala je da je važno da se ne zaborave osnovna ljudska prava, i to na život, slobodu, zdravlje i rad.