Za Radiosarajevo.ba / Emir Hadžihafizbegović: Moramo dati priliku mladosti da se dokaže

07. 04. 2017. u 07:26:00 Hajrija Avdić

Shares: 0

Od Bosne i Hercegovine, preko cijele naše regije, do Francuske, Italije, Njemačke, Bjelorusije, Švedske, pa do Rusije i Južnoafričke Republike... Emir Hadžihafizbegović je jedan od najboljih i najnagrađivanijih bh. glumaca.

Uistinu, iza bh. glumca Emira Hadžihafizbegovića su nebrojene nagrade i nebrojeni aplauzi na najvećim scenama, bilo festivala ili pozorišnih festivala.

No, to su za njega samo sjajne, velike i značajne uspomene, ali ne i lična promocija, već promocija cijele naše države, kako ističe glumac i sadašnji direktor Kamernog teatra 55, Hadžihafizbegović, na početku razgovora za Radiosarajevo.ba.

"Podići Zlatnog lava u Veneciji je nešto što vam se desi jednom ili nikada u životu. No, nagrada je satisfakcija za urađeni posao. Demagogija bi bila reći da ti nije drago. S druge strane imam jedan demistificirajući odnos prema nagradama - ozbiljan umjetnik ne smije razmišljati u kontekstu nagrade. Ako vi pišete knjigu, slikate, glumite, pravite muziku, opersku ariju spremate, ili bilo koji segment umjetnički, a razmišljate o nagradi, onda se posao zaljulja. No, sve to čovjeka čini sretnim! Ali vodim se riječima Miroslava Krleže 'Nagradu uzmi i stavi je iza leđa, te odmah kreni dalje'", govori nam Emir, te dodaje da je svoje najznačajnije nagrade dobio kada nije ni znao da mu je film prikazan na festivalu.

Nakon uspjeha predstave Žaba na bh. pozornicama, ali i svim gostovanjima, sigurni smo da će Hadžihafizbegović na svojoj polici s nagradama morati pronaći mjesto i nakon premijernog prikazivanja filmske verzije ove kultne predstave.

Posljednja klapa filma je pala, a o detaljima i premijeri Hadžihafizbegović nam otkriva:

"Svima nam je drago da je pozorišna predstava Žaba nakon deset godina igranja, blizu 250 izvođenja i gostovanja po cijeloj regiji i inozemstvu, doživjela i svoje filmsko predstavljanje. Film se još montira, slika je, kako mi to filmadžije kažemo, zaključana, radi se soundtrack, te mislimo da će film za tri nedjelje biti potpuno završen. Posebno mi je drago da je u filmu učestvovala i Makedonija i Srbija i Hrvatska... pa će biti lijepo na odjavnoj špici vidjeti koliko je susjednih zemalja prepoznalo univerzalnu poruku Žabe, te da su bili senzibilizirani na taj filmski scenarij.

Hoće li film premijerno biti izveden na nekim prestižnim festivalima, Cannesu, Veneciji ili velikom Sarajevo Film Festivalu, to će biti odluka producenata. Bitno je da smo uspjeli priču iz predstave izvesti u eksterijer. Osim nas četvorice, Mirsada Tuke, Aleksandra Seksana, Moamera Kasumovića i moje malenkosti, te režije Elmira Jukića, u filmu igra još devet glumaca."

Uz filmske i pozorišne ekipe, Hadžihafizbegović mnogo putuje, a tako najčešće dosta vremena provodi i dijeli svakodnevne doživljaje kako Sarajlija, tako Beograđana, Zagrepčana... i istaknuo je kako se ona politička netrpeljivost, vidljiva kroz političke govore, nimalo ne osjeti "među malim ljudima".

"Stalno sam u šetnji, u hotelima, na šalterima, bankama, restoranima, aerodromima... i nema uopšte nikakvog problema među malim običnim ljudima, ali naravno, mi imamo one koji znaju naelektrisati atmosferu. No, to su i ljudi provalili, te sve manje ima utjecaja na njih. Generalno, veliki sam optimista da je upravo kultura taj vezivni faktor, ne smijemo zaboraviti jednu stvar - da mi govorimo istim jezikom i da za moje filmove ne trebaju titlovi ni u Beogradu ni u Zagrebu, kao ni što za filmove Nebojše Glogovca ili Leona Lučeva ne trebaju titlovi u Sarajevu. Mnogo je relaksiranija i normalnija situacija među građanima koji rade svoje poslove, koji školuju svoju djecu, kojima je potrebna neka civilizacijske egzistencija", otvoreno govori Hadžihafizbegović.

No, ovakva situacija napetosti nije svojstvena samo našoj regiji, dodaje glumac, nažalost frustracija vlada cijelim svijetom.

"Dok mi razgovaramo, vjerovatno je strah neki, panika u nekom gradu nakon terorističkih napada na nevine ljude, neko se boji u Minhenu, Londonu... a u Africi svakih 17 sekundi umre jedno dijete... mi živimo u jednoj planetarnoj destrukciji.  Ta vrsta 'zombizacije' društva nije samo pošast BiH, i našeg okruženja, svijet je doveden pred zid, traži se eureka. Ne bih volio preferirati bh. društvo kao moguću eureku, ali jeste!

Način na koji ovdje žive narodi različitih religija mogao bi biti primjer kako treba izgledati svijet. Možda nekome nije drago da u BiH nije uništena multikonfesionalna priča, a bio je cilj da se to sve razori, i koja doživljava svoju renesansu, bez obzira na političku igru - naše ili izvan granica, da nas podijele u torove, ta projekt ne uspijeva. Bit će da je BiH mnogo jače od njenih neprijatelja", naglašava bh. glumac.

Eureka je i na sceni Kamernog teatra 55, nakon što je Hadžihafizbegović, koji je već godinu i po na poziciji direktora, odlučio dati priliku mladim autoricama i autorima.

"Dok sam ja u mandatu to će biti moj koncept. Obećao sam to i to ću da radim. Predstavili su se  Adnan LugonjićBoris Lalić, mladi autori, a na redu je prvi put na sarajevskoj sceni predstava o Aleksandru Hemonu, kojem se posebno zahvaljujemo. Predstavu će režirati Sabrina Begović, dok dramaturgiju potpisuje Džejna Avdić. U redu stoje još najmanje tri ili četiri mlada reditelja i rediteljice. Znate, i meni je neko dao šansu, i tako i mi moramo otvoriti teatar za mlade ljude.

Frustrira me koliko talentirane omladine šeta nezaposleno, a niko im ne da šansu. Ne mislim na kulturu samo, već na sport, privredu, zdravstvo... mora doći do smjene generacija. Moraju, ne otići iz grada, ni mladi ni stari, već moramo dati priliku mladosti da se dokaže!", naglašava na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba, bh. glumac Emir Hadžihafizbegović.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA