Nakon skoro 30 godina bista heroja Avde Hume vraća se u njegov Mostar!

8
Piše: Faruk Vele
Nakon skoro 30 godina bista heroja Avde Hume vraća se u njegov Mostar!
Foto: Kolaž / Avdo Humo

U vremenu dok se po dijelovima Bosne i Hercegovine dižu spomenici vođi Ravnogorskog četničkog pokreta (RČP) Dragoljubu Draži Mihailoviću, dok se nacističkim simbolima skrnave nacistička groblja i štite ulice ustaških ubica poput Jure Francetića, deklarirani fašisti rehabilitiraju, a krajnja desnica buja diljem Evrope, antifašistički Mostar ponovo je uspio ponuditi jednu drugačiju paradigmu.

Kako je portalu Radiosarajevo.ba potvrđeno iz Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) u Mostar se poslije skoro 30 godina uskoro vraća bista Avde Hume, heroja Narodno-oslobodilačke borbe, antifašiste, čovjeka koji će "zasigurno biti upamćen kao jedna od najvažnijih političkih ličnosti Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću".

"Heroji se vraćaju u svoj grad", kazao nam je Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a.

Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom

Poznati bh. ilustrator oduševio objavom nakon pobjede Bosne i Hercegovine nad Hrvatskom

Ovo je lijepa vijest za sve antifašiste u Bosni i Hercegovini.

Time Humin rodni Mostar i njegova voljena Bosna i Hercegovina ispravljaju makar dio nepravde nanesene ovom velikanu koji je "sistemski izoliran" i kojem su partijski drugovi zaprijetili "da će biti izbrisan".

Avdo Humo rođen je u Mostaru 1914. godine. Školovao se u rodnom gradu, te Bihaću i Beogradu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu, studij svjetske i jugoslavenske književnosti.

Pred rat i tokom Drugog svjetskog rata bio je jedan od pokretača i glavnih organizatora patriotskog ujedinjavanja naroda Bosne i Hercegovine u borbi protiv fašizma.

Učestvovao je u pripremanju i organiziranju Prvog i Drugog zasjedanja Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), bio je vijećnik AVNOJ-a i potpredsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH).

Jedan je od pokretača lista "Oslobođenje", a bio je ministar i potpredsjednik vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik Izvršnog vijeća narodne Skupštine Bosne i Hercegovine, državni sekretar za finansije Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije i potpredsjednik Saveznog vijeća Narodne skupštine Jugoslavije.

Od kraja Drugog svjetskog rata do 1963. godine redovno je biran za republičkog saveznog poslanika. Bio je organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu i dobitnik Nagrade ZAVNOBiH.

Iako su mu partijski drugovi zaprijetili da će ga "izbrisati iz istorije", navodi izdavač Muamer Spahić, ostat će upamćeno da je Avdo Humo, zajedno s Rodoljubom Čolakovićem i Josipom Brozom Titom, imao ogromnu ulogu u reafrmaciji bosanskohercegovačke državnosti na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH- a i Drugom zasjedanju AVNOJ-a.

"Avdo Humo bio je rijedak, dragocjen i velik čovjek, a njegova knjiga 'Moja generacija' bez ikakve sumnje spada u red najvećih dometa bosanskohercegovačke političke esejistike i memoaristike, ali i uspomenske književnosti općenito", napisat će Spahić u uvodniku knjige.

Knjiga "Moja generacija", koja je objavljena u izdanju Izdavačke kuće "Vrijeme", zalaganjem uglednog bh. izdavača Muamera Spahića i značajno je doprinijela lika i djela Avde Hume u njegovoj BiH.

"Mada knjigu gotovo instinktivno možemo svrstati u domen memoara, zbog miješanja stilova i tematskih cjelina, ona se žanrovski, zapravo, gnijezdi između autobiografije i memoara", istakli su iz tima "Moja generacija".

Pogovor za drugo izdanje knjige "Moja generacija" napisao je poznati bosanskohercegovački novinar i urednik Senad Avdić.

"Avdu Humu povijesni dokumenti legitimiraju kao jednu od dvije najvažnije osobe, revolucoinarne ličnosti, zaslužne za jednakopravan položaj u okviru jugoslavenske federacije republika i pokrajina, koja je, nepobitan i jedinstven temelj državnosti i suverenosti Bosne i Hercegovine međunarodno verificirane nakon disolucije zajedničke države početkom 90-ih godina prošlog stoljeća", naveo je, uz ostalo, Avdić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (8)

/ Povezano

/ Najnovije