Ko je Almira Delibegović-Broome: Od ratne Tuzle preko Harvarda do kraljevske zastupnice

8
Priredio: F. V.
Ko je Almira Delibegović-Broome: Od ratne Tuzle preko Harvarda do kraljevske zastupnice
Foto: Bh. dijaspora / Ko je Almira Delibegović Broome

Ovih dana objavljena informacija o tome da je o Almira Delibegović-Broome izabrana za predsjedavajuću škotskog ogranka za reformu pravosuđa "Justice" iskreno je obradovala brojne građane u Bosni i Hercegovini i diljam svijeta, postajući tako dio slagalice u velikom mozaiku uspješnih Bosanaca. Nažalost, daleko od domovine.

"Čast je i privilegija je preuzeti ulogu predsjedavajućeg Justice Scotland. Odbrana vladavine prava važnija je nego ikad. Radujem se što ću raditi sa našim članstvom i nadograđivati rad mojih istaknutih prethodnika, kako bi pravosudni sistem radio pošteno i efikasno za sve", navodi se u izjavi gospođe Delibegović-Broome.

Dobro smo raspoređeni

Almiri je čestitala još jedna uspješna Bosanska u Velikoj Britaniji, baronesa Arminka Helić.

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

Historijska noć u Skenderiji: Bosna i Hercegovina razbila Hrvatsku 110 : 90

"Naš Bosanaca ima malo, al' smo zato dobro raspoređeni“, našalit će jednom prilikom Almira citirajući Šemsu (Enis Bešlagić) iz "Naše male klinike".

Međutim, Almirin životni put nije bio tako jednostavan kao Šemsin pogled na život i svijet. Uz mnogo odricanja Almira Delibegović-Broome je u ovih 30 godina prešla put od Bosne i Hercegovine preko Edinburgha i američkog Harvarda do kraljevske zastupnice u Velikoj Britaniji!

Naime, Almira se u svojoj biografiji može pohvaliti titulom "Queen's Counsel", kraljevske zastupnice u Velikoj Britaniji, i to u najpoznatijoj advokatskoj komori za komercijalno pravo u Škotskoj.

Svoje obrazovanje u Bosni i Hercegovini Delibegović-Broome započela je kao redovna studentica engleskog jezika i književnosti u Sarajevu, a vanredno je studirala pravo.

Nekoliko mjeseci pred agresiju dobila je stipendiju od British Council-a za Međunarodnu ljetnu školu škotskih univerziteta u Edinburgh-u. Tuzlu je napustila nekoliko mjeseci nakon početka ataka na našu domovinu, u julu 1992., i to kao dodatni putnik u ambulantnim kolima…

Tih dana francuski predsjendik Francois Mitterrand je posjetio Sarajevo, rekao da drama Bosne „humanitarno pitanje“ i poslao nam cisternu s vodom. Violončelista Vedran Smajlović je svirao na ulici, u centru glavbnog grada, a u Lonodonu održavana mirovna konferencija…

Iz prkosa…

Rodnu zemlju Almira je napustila ostavljajući za sobom "spaljene kuće i pusta mjesta", ali sa ogromnom željom da uspije i da postane istinska ambasadorica svoje zemlje, što danas i jeste. Iz prkosa.  Bio je to njezin otpor...

Patila je bez kontakta s porodicom. Posebno nakon vijesti da je Hrvatska zatvorila granice prema BiH. Ali, u svijetu je bilo mnogo dobrih ljudi koji su joj bili spremni pomoći.

Kako je prije nekoliko godina ispričala za "Oslobođenje", Škoti su bili divni i obzirni prema njoj, te joj omogućili studij na Pravnom fakultetu u Edinburgu i smještaj u studentskom domu.

Samo u jednoj godini dobila poena više nego mnogi lokalni studenti za dvije! Njezina marljivost i iznimno zalaganje primijećeni su te joj je dozvoljeno da čak preskoči drugu i upiše treću godinu!

"Prva klasa" i Harvard

Tome je, naravno, doprinijela i potvrda o položenim ispitima sa Pravnog fakulteta u Sarajevu. Nakon četvrte, finalne godine, diplomirala je sa "prvom klasom", što je velika stvar u Velikoj Britaniji.

Jedno vrijeme je radila u Singapuru, a potom završila master studije na Harvardu.

Na Harvardu je, također, prije nekoliko godina dobila poziciju gostujućeg znanstvenika. Gostujući naučnici na Pravnom fakultetu na Harvardu su obično viši pravnici, profesori prava ili strane sudije koji sprovode istraživanje o određenoj temi sa predstavnikom univerziteta. U slučaju gospođe Delibegović-Broome to je profesor Howell Jackson, priznati stručnjak za međunarodne finansije i regulaciju finansijskih institucija. I opet se vraćala Bosni. Ona je, naime, radila rad na temu kako ustavno uređenje BiH koči njezin ekonomski razvoj, sa geopolitičkim posljedicama, te kako se ti procesi mogu poboljšati.

Tom prilikom će reći:

"Veoma se radujem radu u okviru izuzetno stimulativne zajednice Pravnog fakulteta, kao i saradnji sa osobljem Harvarda, posebno onima sa JFK School of Government".

Sačuvajte ljubav za BiH

Svoj najveći poslovni uspjeh ostvarila je, ipak, 2017. godine. Tada je stekla status kraljevske zastupnice, najveći status koji advokat u Velikoj Britaniji može imati!

"Imenovanje se vrši na prijedlog vlade, ali na osnovu stručnosti, reputaciji u pravnoj profesiji, vrsti i broju teških slučajeva koje je osoba uradila. Potom kraljica potpiše 'kraljevski nalog' imenujući Queen's Counsel. Imenovanje je 'pečat' kvaliteta - osoba je vrhunska u svojoj profesiji. Proces imenovanja se i formalno završi pečatom - kraljica izdaje dokument koji se zove 'letters patent', kojim ona svoje podanike obavještava o imenovanju neke osobu u Queen's Counsel, a na dokumentu na vrpci visi veliki kraljevski crveni otisak ili pečat u vosku. Nas nekada kolokvijalno zovu 'svila' jer imamo pravo nositi togu od čiste svile“, izjavila je Almira tada za "Oslobođenje".

Almirina životna priča je velika, koliko i njezina ljubav prema domovini. S toga ćemo sa njom završiti.

Kada vam je god teško, pročitajte ju:

"Sačuvajte ljubav za Bosnu i Hercegovinu i ne dozvolite da je gorčina istopi!".

Ustav BiH diskriminira "Bosance"

Almira kontinuirano govori o Bosni. U nedavnom intervjuu za britanske medije govorila je o tome da je sam Daytonski mirovni sporazum "diskriminatoran".

"Ustav Bosne je sačinjen kao dio Dejtonskog sporazuma i problem je što dodeljuje "privilegirani status" trima glavnim etničkim grupama – Hrvatima, Srbima i Bošnjacima.

To znači da ako ste pripadnik manjine, na primjer Rom ili Jevrej, ili čak samo želite da se nazovete "bosanskim" državljaninom, "ne možete se kandidirati za najvišu političku funkciju u državi, biti član Predsjedništva ili gornji dom parlamenta", kazala je Almira.

To, kako je istakla, osigurava da susjedi Bosne, Hrvatska i Srbija, imaju moćne poluge kontrole institucija BiH. Najsvježiji primjer za to je kada je Republika Srpska stavila veto na pokušaje Bosne da sankcioniše Rusiju nakon što je izvršila invaziju na Ukrajinu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (8)

/ Povezano

/ Najnovije