Bojana Urumova: Daljnja integracija bh. društva bit će svima od koristi

Nova šefica Ureda Vijeća Evrope (VE) u Bosni i Hercegovini Bojana Urumova od proljeća ove godine se nalazi u našoj zemlji.

U Bosnu i Hercegovinu je došla direktno iz sjedišta Vijeća Evrope u Strasbourgu, odnosno Ureda komesarke za ljudska prava.

Bosanskohercegovačka javnost je na ovoj dužnosti prilično dobro bila upoznala agilnu Mary Ann Hennessey.

Nažalost, pojava pandemije koronavirusa nije ostavila mnogo prostora u medijima za predstavljanje zaista vrijednih projekata koje ovaj ured vodi u nastojanjima da pomogne građanima naše zemlje. No, zato se Urumova upoznavala sa BiH i susretala sa njezinim visokim zvaničnicima.

Piše: Faruk Vele

U intervjuu za Radiosarajevo.ba Urumova govori o demokratiji, ljudskim pravima, predstojećim lokalnim izborima, obrazovnom sektoru i potrebi veće integracije unutar našeg društva, neprovođenju presuda Evropskog suda za ljudska prava i bh. pravosuđu uopće.

Neobična okolnosti

Radiosarajevo.ba: Gospođo Urumova, od ove godine ste u Bosni i Hercegovini kako kao predstavnica Vijeća Evrope, kako gledate na prilike koje ste zatekli u našoj zemlji?

Urumova: U Sarajevo sam stigla 1. marta ove godine. Deset dana kasnije, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procijenila je izbijanje COVID-19 kao pandemiju. Posao sam započela u neobičnim okolnostima koje su uticale na čovječanstvo svuda, uključujući i nas ovdje na Balkanu.

Veoma sam zahvalna na prilici da radim i živim u Bosni i Hercegovini, kao i da osiguram da ured Vijeća Evrope pomogne - koliko je to moguće - zemlji i njenim ljudima u ovim teškim vremenima.

Radiosarajevo.ba: Kako ocjenjujete nivo demokracije i stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini?

Urumova: Procjena situacije kada je riječ o demokratiji i ljudskim pravima je u nadležnosti različitih institucija i mehanizama nadzora Vijeća Evrope, a ne uloga Ureda u Sarajevu. Kroz razne projekte koje provodimo putem našeg ureda, nastojimo podržati zemlju u postizanju najboljih mogućih rezultata kada su u pitanju ljudska prava, demokratija i vladavina zakona.

Radiosarajevo.ba: Evo, govorimo o ljudskim pravima. Kako gledate na činjenicu da u Bosni i Hercegovini još uvijek imao prisutne segregaciju i diskriminaciju u školama? Primjerice, u pogledu pitanja bosanskog jezika u školama u bh. entitetu Republika Srpska, koje se otvoreno negira, zbog čega gotovo svake godine imamo bojkot nastave. Također, i dalje ponegdje živi koncept "dvije škole pod jednim krovom ". Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Urumova: Vijeće Evrope se uvijek zalagalo za princip inkluzivnog obrazovanja za svaku od svojih država članica, a naš ured je ponosan što vodi projekat „Kvalitetno obrazovanje za sve“, sufinanciran od strane Evropske unije i Vijeća Evrope, a koji je prilagođen multietničkom društvu u Bosni i Hercegovini.

Projekat se provodi u partnerstvu s Ministarstvom civilnih poslova i entitetskim i kantonalnim ministarstvima obrazovanja. Preporuka o politici sa mapom puta za inkluzivno obrazovanje, usvojena je od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2. septembra ove godine, što je pozitivan signal. Dobra primjena ove Mape puta koja predviđa dalju integraciju raznolikog društva u Bosni i Hercegovini će svima biti od koristi.

Pravna sigurnost

Radiosarajevo.ba: Evropska unija (EU) u najnovijem izvještaju ukazuje na zastoj Bosne i Hercegovine na polju pravosuđa, kakvi su Vaši utisci, analize i saznanja? Radi se o ključnim pitanjima.

Urumova: Rad našeg ureda usmjeren je na poboljšanje onih polja koja su istaknuta od strane različitih tijela Vijeća Evrope. Naš trenutni projekat „Inicijativa za pravnu sigurnost i efikasno pravosuđe“ u velikoj se mjeri temelji na pitanjima utvrđenim u mišljenju Venecijanske komisije iz 2012. godine, a koja je savjetodavno tijelo Vijeća Evrope za ustavna i ključna pravna pitanja.

Glavni fokus ovog projekta je podrška pravosuđu i izgradnja kapaciteta sudija i pravnih pomoćnika u Bosni i Hercegovini, pružajući im alate kako bi sudska praksa bila dosljednija i koherentnija, kao i jačanje kapaciteta nacionalnih institucija za obuku sudija i tužioca.

Radiosarajevo.ba: Ove godine su u Bosni i Hercegovini lokalni izbori, kakva su očekivanja Vijeća Evrope i kako gledate, recimo, na posljednja otkrića velikog broja nepravilnosti u biračkim spiskovima, uključujući i preminule?

Urumova: Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope pozvan je da posmatra lokalne izbore. S obzirom na tekuću pandemiju, to će se izuzetno u ovoj prilici raditi u formatu posmatranja izbora iz daljine, a uključivaće nekoliko mrežnih brifinga sa sudionicima u izbornom procesu. Kongres će naknadno pripremiti informativni izvještaj. Trenutno naš ured provodi projekat izgradnje demokratske participacije u gradu Mostaru.

Radiosarajevo.ba: Jedan od osnovnih zadataka je Vijeća Evrope je i jačanje pravne države na europskom kontinentu. Kako komentirate činjenicu neprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, primjerice slučajevi "Zornić ", "Sejdić-Finci " i ostali... Izborni zakon, recimo, ne prepoznaje identitet građana Bosne i Hercegovine, što je paradoks, zar ne?!

Urumova: Nadzor nad izvršenjem presuda Evropskog suda za ljudska prava zadatak je Komiteta ministara Vijeća Evrope. Na svom posljednjem sastanku u Strasbourgu koji je završen 1. oktobra, predstavnici ministara vanjskih poslova svih država članica Vijeća

Evrope istakli su važnost iskorištavanja trenutka zamaha i usvajanja - prije kraja 2021. godine - amandmana neophodnih za provedbu ključnih presuda poput one iz grupe Sejdić i Finci. Uz to, projekat našeg ureda u vezi koji se bavi pravosuđem, doprinijet će rješavanju nedostataka koje je istakao Evropski sud za ljudska prava, posebno u pogledu pretjerane dužine postupka.

Privatni album: Bojana Urumova na jednoj od konferencija u Berlinu gdje je predstavljala Ured Komesarke za ljudska prava

Radiosarajevo.ba: Kako, pak, gledate na evropski put Bosne i Hercegovine? Prije 17 godina ovdje je postojala čvorasta vjera da će BiH biti dio evropske unije najdalje do 2014. ili 2019., danas je ovdje vijest da ćemo iduće godine dobiti status kandidata! Koliko su bh. lideri neodgovorni u pogledu ovog važnog procesa, a koliko Unija iskreno pridaje važnosti širenje na ovaj dio Starog kontinenta?

Urumova: Ja predstavljam Vijeće Evrope, u kome je Bosna i Hercegovina punopravna članica od 2002. godine. Evropska unija i Vijeće Evrope imaju strateško partnerstvo i usko surađujemo na nekoliko ključnih područja, uključujući program Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku u okviru koga pomažemo zemljama u ovom regionu da izvrše određena poboljšanja u zakonodavstvu, politikama i praksi.

Brojni projekti

Radiosarajevo.ba: Vijeće Evrope u BiH realizira više projekata, koje biste posebno istaknuli?

Urumova: Neki od naših projekata odnose se na zatvore, gdje osiguravamo da se prema osobama lišenim slobode postupa humano i da postoji dobro osmišljen pristup postupanja sa nasilnim ili ekstremističkim zatvorenicima, kako bi se smanjio mogući utjecaj na druge zatvorenike i određeni rizici u široj zajednici nakon izvršenja kazne.

Drugi projekti osmišljeni su kako bismo pomogli vlastima u borbi protiv trgovine ljudima, osigurali da medijski stručnjaci budu dobro opremljeni da etički izvještavaju o teškoj prošlosti, uključujući i slučajeve suđenja za ratne zločine, ili kako bismo pomogli u promociji dobrog upravljanja među Romima.

Ured Vijeća Evrope u Sarajevu ima sreću što ima tim posvećenih stručnjaka koji su posvećeni postizanju pozitivnih rezultata u Bosni i Hercegovini, u ovim i drugim ključnim oblastima.