UNESCO: Stećci na Listi svjetske kulturne baštine

Na pregovorima u Istanbulu na čijem se čelu nalazila ambasadorica i predsjedavajuća Komiteta Lale Ulker bilo je govora o situaciji i kulturnoj baštini na svijetu, problemima u pojedinim dijelovima svijeta i novonastaloj situaciji, kao i o onome šta se treba uraditi u budućnosti.

Najvažnije za našu zemlju jeste to da je komitet prihvatio prijedlog da se stećci iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije uvrste na Listu svjetske kulturne baštine.

Zajednički projekt nominacije stećaka za Listu svjetske baštine, započet je 2009. godine, kada su ministri kulture BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije potpisali pismo namjere. Za nešto više od pet godina pripremljen je nominacijski dokument kojim je detaljno predstavljeno kulturno dobro koje je nominirano.

Jedan od vođa projekta kad je u pitanju BiH, prof. dr. Dubravko Lovrenović, u izjavi pred zasjedanje Komiteta UNESCO-a, naglasio je kako četiri zemlje s pravom očekuju pozitivne vijesti iz Istanbula.

Na prostoru pomenute četiri države registrirano je oko 70.000 stećaka, od čega se oko 60.000 nalazi u BiH.

Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici vezani za cijelo područje današnje Bosne i Hercegovine, te dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Na osnovu raspoloživih podataka, može se tvrditi da se pojavljuju od druge polovine XII stoljeća, da njihova prva faza traje i kroz XIII stoljeće, s tim da se intenzivno klešu i ukrašavaju u XIV i XV stoljeću. U XVI stoljeću ova vrsta umjetnosti postupno nestaje.

Iako u različitim epohama i krajevima postoji više naziva korištenih za ovu vrstu nadgrobnog spomenika, najčešće korišten naziv u literaturi je stećak, čije ime dolazi od njegove glavne namjene da "stoji" iznad groba kao spomenik. To je particip prezenta od glagola stajati - stojeći ili kako se ranije govorilo "steći".

U Istanbulu se od 10. do 20. jula održava sjednica UNESCO-ovog Komiteta za svjetsku baštinu.