Regionalna predstava 'Handke projekt' gostuje u Sarajevu: O Handke paradoksu i pitanju etičnosti
Dodjela Nobelove nagrade austrijskom književniku Peteru Handkeu izazvala je reakcije širom svijeta, te otvorila pitanje da li vrhunska umjetnost može egzistirati bez etične komponente.
'Handke projekt' naziv je predstave koja stiže s Kosova a rađena je u međunarodnoj, panevropskoj produkciji koja u fokus stavlja pitanje etike i estetike.
Predstava govori o piscu koji je u svojim knjigama i mišljenjima fabrikovao i izvrtao činjenice o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije. Peter Handke je podsticao i podržavao ideologiju „spaljene zemlje“ i negiranja genocida, te relativizirao zločine.
Sarajevska policija uhapsila 27-godišnjeg Italijana koji je vozilom udario 42-godišnjakinju
Nakon gostovanja na nekoliko lokacija u Evropi, 'Handke projekt' igra se na scena Narodnog pozorišta Sarajevo, večera si sutra (14. i 15. novembra).
Predstava je urađena u koprodukciji Mittelfest & Teatro della Pergola iz Italije, Theatra Dortmund iz Njemačke, Narodnog pozorišta Sarajevo i Scene MESS, a u njoj učestvuju glumci i autori sa Kosova, iz Srbije, BiH, Hrvatske, Crvne Gore, Italije, Njemačke i Holandije,
Tim povodom, danas je održana konferencija za novinare na kojoj su se predstavili dramski pisac Jeton Neziraj i glumac Arben Bajrataraj.
Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić je istaknuo da je Jeton
Neziraj sa svojom teatarskom kućom, jedan od najprominentnijih teatarskih stvaralaca u regiji. Povezao je Kosovo sa regionom i Evopom i fascinira lista gradova u kojima je su do sada igrale njegove predstave. Do sada je napisao preko 20 dramskih tekstova koji su prevedeni na 15 jezika.
"Razlog ovog uspjeha je Nezirajeva sposobnost da beskompromisno uđe u teme koje su tabuizirane. Takva je tema i Handke. Taj kontroverzni pisac često nam je bio inspiracija za teatarska promišljanja, no očekivali smo da svoju etiku neće odvojiti od estetike. To je povod za scensku meditaciju u ovom slučaju. Režiju potpisuje takođe neko ko se etablirao u kosovskom teateru, a to je Blerta Neziraj. Njena režija je dinamična, često laboratorijski rad i micanje predstave u teatarskom prostoru.
Mustafić je izrazio nadu da će naredne godine biti prilike za još najmanje dva igranja ove predstave, za koju su ulaznice već rasprodane.
Prvakinja glumačkog ansamba NPS Ejla Bavčić dobila je svoje mjesto u ovom projektu. Kako kaže, proves rada bio je veliko zadovoljstvo za nju i cijelu ekipu, kojoj duguje veliku zahvalnost na otvorenosti i velikodušnosti:
"Za mene je ova predstava poput pikada. Pogađa u sami centar, bez ikakvih okolišanja. U takvoj ekipi raditi i glumiti na engleskom jeziku nije bila otežavajuća okolnost. Pričali smo na nekoliko jezika, a čak i kad nismo govorili, dobro smo se razumjeli" rekla je glumica.
Kosovski glumac Arben Bajrataraj rekao je kako ovaj projekt nije bio nimalo lgan, ne samo zbog različite regionalne pripadnosti učensika, već i različitih teatarskih principa. Osvrnuo se na prikazivanje ove predstave u Beogradu:
"Doživjeli smo toliko leden doček u Beogradu, da bih mogao reći da je bio neobično bogat u toj ledenosti. To nije bio slučaj sa ostalim igranjima, ali je neobično da jedna predstava ima toliku implikaciju" rekao je Bajrajtaj.
"U gradu u kojem i dalje vidite murale Ratka Mladića nije lako igrati ovakvu predstavu. Ali ovo nije predstava protiv Srbije, već predstava koja promišlja jedan fenomen. Smatram da je Handke sa svojom intervencijom više štete nanio Srbiji, jer se, umjesto da podržava napredne umove koji su imali hrabrosti i snage da se odupru Miloševiću, stavio na stranu tvoraca genocida i zločina.
Imali smo priliku i u prošlosti vidjeti pisce koji su dobri autori ali ne i dobri ljudi. Ali problem je nastao kada je dodijeljena Nobelova nagrada jer su time legitimizirani njegovi politički stavovi i intervencioniza koji je podrazumijevao negiranje genocida. To govori o hipokriziji da se kroz masku umjetnidke slobode može propagirati i legitimirati fašizam. To je paradoks koji želimo objasniti ovom predstavom. To nije samo glas pisca sa Kosova već glas onih koji su ujedinjeni i imaju jedinstven politički stav na ovi temu", zaključio je Neziraj pred novinarima u Sarajevu.
Nakon igranja u Prištini, Beogradu, na Mittelfestu u Italiji i Sarajevu, predstava odlazi u Njemačku, Sloveniju, Italiju i šire.
U ime koproducenta Scene MESS, Nihad Kreševljaković, direktor festivala MESS izložio je razloge za ovu suradnju. Program Modul memorije već godinama je fokusiran na odnos umjetnika prema zločinima i tragedijama, te na njihov angažman u kulturi sjećanja.
"Predstava se bavi pitanjem umjetničke odgovornosti. Zato smo htjeli biti dijelom ove produkcije. Pored toga, željeli smo ukazati na činenicu ograničenosti kretanja između Bosne i Hercegovine i Kosova, u vrijeme kada pričamo o slobodama. I dan danas građani Kosova su diskriminisani kada žele putovati u BiH i obratno. BiH je jedina zemlja na Balkanu za koju su građanima Kosova potrebne vize. Zato smo kao umjetnička zajednica podržali ovu veliku panevropsku ekipu", rekao je Kreševljaković.
Direktor Narodnog pozorišta Sarajevo izrazio je nadu ka otklanjanjem barijera u skoroj budućnosti, te u tom smislu rekao da je 'Handke projekt' više od predstave.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.