Ove je kuće izgradila velika želja

Radiosarajevo.ba
Ove je kuće izgradila velika želja
/ Pozdrav iz budućnosti
Specijalni program ovogodišnjeg programa Pravo LJudski Film Festivala posvećen je uspomeni na autoricu Chantal Akerman

Filmovi iz programa Ove je kuće izgradila velika želja, prema riječima kreativne direktorice festivala Kumjane Novakove, zapravo su radovi autora i autorica novih generacija koji nas podsjećaju na sve ono što je Chantal Akerman u filmu predstavljala: slobodu, intuitivnost, hrabrost,  posvećenost i preciznost. Kao '' odgovor'' na tri vrlo različita filma Chantal, predstavljen je program koji promišlja  koncept doma i pripadanja.

Prvi film Tamo dole  otvario je program Ove kuće je izgradila velika želja. 

Chantal Akerman nikada nije željela snimati u Izraelu. Bila je uvjerena da neutralnost ne postoji i da će je joj njena vlastita subjektivnost stajati na putu. Bila je sigurna da će moći govoriti o Izraelu kada bude izvan zemlje. Tek kada je predavala na Univerzitetu u Tel Avivu, uspjela je naći odgovarajuće prizore i odlučila je snimiti film Tamo dole.

Film Poklon iz prošlosti, Kawthar Younis, je film koji se transformiše iz dokumentarnog road uratka u zabavan i intiman portret odnosa oca i kćerke. 

Izvanredna belgijska filmska autorica Chantal Akerman u svom filmu Ovo nije kućni video  slika dirljivi portret vlastitog odnosa sa majkom, negdašnjom zatvorenicom Aušvica čija je užasavajuća prošlost skupa sa hroničnom anksioznošću uveliko oblikovala kćerkinu kreativnost. Film se po drugi put prikazuje na Pravo Ljudski Film Festivalu. 

Sreća koju tražiš je u drugom kolačiću autora Johannesa Gierlingera je vrtoglavo putovanje svijetom u potrazi sa srećom kao poetičkom i političkom praksom. Imaginarni prizor vrteške i nerazmrsive slike šalju autora na ovo putovanje. U pustinji Atacama ili parku prikolica u Californiji – on će pokušati naći opis univerzalne čežnje. 

Sa druge strane autorice Chantal Akerman, je priča stara poput samog svijeta, ali sve aktuelnija. I sve strašnija. Rizikujući vlastite živote, siromašni ljudi nekada ostavljaju sve želeći preživjeti, živjeti na drugom mjestu. Ali, tamo nisu poželjni. U ovom filmu, to drugo mjesto je Sjeverna Amerika a siromašni su mahom Meksikanci. Shvatili su da će ih nedaće i opasnosti, hladnoća i vrućina u potpunosti uništiti. 

Historija počinje sada, autora Vladimira Tomića progovara o utjecaju gubitka identiteta. U filmu on koristi video pisma koje je njegova porodica slala rodbini i prijateljima u Bosni tokom rata, a u jukstapoziciji sa novijim snimcima Tomićeve majke koja ponovo čita pisma.

Povratak kući, Akio Yuguchi, prikazuje režiserovo ponovno vraćanje domovini nakon pet godina odsustva. Ovaj film je pismo sućuti za oca koji živi u Japanu, na području podložnom zemljotresima i cunamijima.

Relacija Ulldecona-Umoljani je malo putovanje za moguću novu lokaciju snimanja filma, mog prvog filma daleko od doma i tla koje nosim u sebi. Ovo je ujedno i naziv filma, autora Manel Raga Raga.

Ja ne pripadam nigdje u nedelju biće prikazan u je zajedno sa O pripadanju u Kinu Meeting Point, s početkom u 22h. Marianne Lambert portretira nomadski život eksperimentalne filmske autorice i nomada,  Chantal Akerman, koja neprestano propituje smisao bivstvovanja i rizik odbijanja ili suočavanja sa auditorijem. Sa svojom urednicom Claire Atherton objašnjava porijeklo vlastitog diskursa i njegove estetske sklonosti.

O pripadanju Ibre Hasanovića je jedan od posljednjih razgovora sa Chantal Akerman. Autorica u toplo osvjetljenoj hotelskoj sobi priča sa istom iskrenošću s kojom stvara.

Bilješke o mnoštvu, Ibro Hasanović / Rastanak koji od emocionalnog postaje nasilan, završavajući u iscrpljenosti. Muškarci, žene i djeca se opraštaju i pokušavaju ukrcati u autobuse koji će ih odvesti u neizvjesnu migrantsku budućnost. 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije