Otvorena izložba "Stradanje Počitelja 1992. – 1995./99": "Nikakva sila nije uspjela da ga izbriše"

1
Radiosarajevo.ba
Otvorena izložba "Stradanje Počitelja 1992. – 1995./99": "Nikakva sila nije uspjela da ga izbriše"
Foto: Dž.K./Radiosarajevo / „Stradanje Počitelja 1992-1995.“, akademika Džeke Hodžića

Nakon 12 godina umjetničkog i istraživačkog rada, na ciklus o stradanju drevnog grada Počitelja, istaknuti akademski slikar Džeko Hodžić, stavlja tačku izložbom simbolično nazvanom “Stradanje Počitelja 1992. – 1995. / 99.“, koja će u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu, za javnost biti otvorena do 18. novembra.

Na izložbi su izloženi crteži, asemblaži, artefakti koje je Hodžić godinama sakupljao u razrušenom hercegovačkom gradiću na obalama smaragdne Neretve. Veliki broj crteža iz ciklusa o stradanju Počitelja nalazi se u više muzejskih kolekcija i u privatnim kolekcijama mnogih kolekcionara, a crteži koji su predstavljeni na izložbi u Umjetničkoj galeriji BiH do sada su izlagani u deset zemalja na više od 30 grupnih izložbi.

O ciklusu "Stradanja" u više navrata pisala je profesorica dr. Dubravka Pozderac-Lejlić, koja je, između ostalog, zapisala sljedeće: “Dio izložbe čini Mapa Počitelja, crteži koji su već stekli prepoznatljivost i vjernu publiku. Crteži su izlagani u većem broju zemalja i dijelom su više muzejskih i kolekcionarskih zbirki, tu su i asamblaži i artefakti koje je Džeko godinama sakupljao po zgarištima i među ruševinama počiteljskih kuća, oblici likovnog izričaja koji su prisutni i u ostalim umjetnikovim propitivanjima teme Stradanja.“

Armin Gigović za Radiosarajevo.ba: Barbarez od prvog dana vjeruje u mene. Navijači su nam snaga

Armin Gigović za Radiosarajevo.ba: Barbarez od prvog dana vjeruje u mene. Navijači su nam snaga

Izložba "Apokalipsa" Džeke Hodžića kao opomena

Izložba "Apokalipsa" Džeke Hodžića kao opomena

Hodžićeva ljubav prema Počitelju razvila se kroz višegodišnje sudjelovanje u istoimenoj međunarodnoj likovnoj koloniji, na čijem čelu je bio posljednje prijeratne godine.

"Počitelj! Postoji stotine epiteta kojima pokušavaju da ga približe sugovornicima. Nisam siguran da je iko uspio u tome.Toliko je lijep, raskošan, čudan, okupan svjetlom, ograđen gizdavom Neretvom i zidinama da je ljudska riječ tu slabašna. Pisali su o njemu: Sijarić, Andrić, Džumhur, Isaković i drugi, i opet, malo. Moja literarna saznanja i doživljaje ću izreći osobno. Naš odnos vezuje ljubav. Volim ga i ovaj ciklus "Stradanja" sam mu posvetio kao dug. Dug nekome koga voliš", istakao je umjetnik Hodžić za Anadolu Agency.

Pojašnjava da je stradanje Počitelja doživio kao šok, civilizacijsko siledžijstvo i primitivnu demonstraciju sile.

"Ta sila je uspjela da ga poruši, spali, zavede teror. Međutim nije uspjela da ga izbriše! On i dalje stoji gdje je bio. Neretva teče, sunce prži, rađaju slasne breskve i trešnje. Cvjeta šimšir i miriše lavanda. To su znaci da je priroda neuništiva, i da se ne da savijati. Priroda je i ovaj put pokazala superiornost nad silom i destrukcijom", ističe Hodžić.

Temom stradanja pokušao je Počitelju vratiti nešto od one ljepote koja je bila prekinuta...

Dženad Džino snimio fascinantne kadrove Počitelja, hercegovačkog dragulja

Dženad Džino snimio fascinantne kadrove Počitelja, hercegovačkog dragulja

"Pokušao sam da prikupim što više kamenčića i napravim mozaik sjećanja, da taj novi restaurirani mozaik smjestim u muzeje i galerije kao svjedoke. Da neke stvari i artefakte koji su bili dragi, koji su se upotrebljavali, koji su imali vrijednost, a izgubili je, obučem u novo ruho i dam novu estetsku vrijednost eksponata, svjedoka koji svjedoči dualno: dokumentaristički i estetski.

I na kraju: Svi izloženi predmeti na ovoj izložbi su pronađeni na smetljištima i po spaljenim kućama od likovne kolonije, džamije, medrese, ulica koje su bile zarasle šikarom. Počitelj su umjesto ljudi naselili neki drugi stanovnici: zmije, gušteri, pacovi, čudne ptice, poludivlji psi i mačke. No svemu dođe kraj. Počitelj se ponovo uzdigao poput Feniksa. Živi i pamti novi život! Živi i priča kao stari mudrac o sebi, nama i pokoljenjima koja će doći. Mi koji ga volimo i oni koji su ga rušili smo prolazni. On je vječan", poručio je Hodžić.

Džeko Hodžić rođen je 1950. godine u Godijevu u Bihoru, sjevernom dijelu Crne Gore koji pripada Sandžaku. Umjetničku školu u Peći završio je 1970. godine, a 1977. Akademiju likovnih umjetnosti u Sarajevu. Dobitnik je brojnih nagrada među kojima su i nagrade Udruženja likovnih umjetnika BiH za crtež, "Grand Prix" ULUBiH, Srebrena nagrada Univerziteta Sarajevo, Nagrada grada Wasserburga, Njemačka, Specijalna diploma za razvoj likovne kulture…

Sva Hodžićeva djela nastala su nakon studioznih istraživanja tematika kojim se bavio u svom kreativnom procesu, a upravo takav pristup radu podrazumijeva mnogo vremena i odricanja. Rezultat su umjetnine pred kojim se divi i publika i kritika, djela koja nose jasnu poruku bitnu za čovjeka i čovječanstvo.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije