Otvorena izložba ''Kozara-spomenik slobode''

V.A.Z.
Otvorena izložba  ''Kozara-spomenik slobode''
/ Izložba "Kozara"
Spomenik na Mrakovici, otvoren 1972. godine u spomen na Bitku na Kozari, tema je izložbe koja je otvorena u Historijskom muzeju u Sarajevu.

Spomenik koji je nekada imao ikonski značaj, djelo je poznatog skulptora i arhitekte Dušana Džamonje, koji je ovaj posao dobio ja natječaju. 

Izložba prikazuje faze nastanka spomenika i značaj spomen parka Mrakovica, a nastala je u produkciji JU Nacionalni park ''Kozara''/Memorijalni muzej na Mrakovici. Čine je fotografije i dokumenti o izgradnji Memorijalne zone (Spomenik, Memorijalni zid i Muzej), o Džamonjinoj idejnoj koncepciji, dočeku Josipa Broza Tita i kulturnim manifestacijama na Kozari.

Izložba ''Kozara-spomenik slobode'' postavljena je u okviru Programa ''Mjesec muzeja'' koji tematizira naslijeđe socijalizma kroz razgovor o spomen-parku na Vracama. 

Amra Čusto iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva je naglasila da su se prije nekoliko decenija podizali monumentalni spomenici antifašizmu i da je iz današnje perspektive dobro sagledati na kakav način su se ti spomenici podizali i šta su predstavljali, a šta nam danas znače. 

"Proces podizanja monumentalnih, reprezentativnih spomenika posvećenih bitkama NOB-a  većinom je trajao od šezdesetih do kraja sedamdesetih godina 20. stoljeća. Najčešće se radilo tako da se raspisivao konkurs na kojem su učestvovali respektabilni umjetnici sa područja cijele Jugoslavije", podsjetila je gospođa Čusto. 

Među naznačajnije spomeničke komplekse spadaju Vraca u Sarajevu, a tu su i Kozara, Grmeč, Sanski Most, Tjentište i spomenik na Makljenu kojeg više nema. 

"Odnos današnjih vlasti prema tim spomenicima, nažalost, nije na odgovarajućem nivou. Kada je riječ o spomen kompleksu Vraca, tu još i nailazimo na kakvo-takvo razumijevanje i finansiranje aktivnosti na očuvanju od strane općine Novo Sarajevo, Grada Sarajeva i Federacije BiH, ali se tu radilo samo o gašenju vatre. Sistematskog finansiranja i strategije rada spomenika još uvijek nema", rekao je za Radosarajevo.ba Amer Sulejmanagić iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva. 

Historijski muzej BiH djelovanjem kroz aktivnosti regionalne platforme ''Neprimjereni spomenici'' nastoji aktualizirati problem zapuštenog i napuštenog spomen-parka na Vracama. U 2015. godini je u Muzeju pokrenuta inicijativa za obnovu spomen-parka, a u augustu 2016. godine kroz muzejski Projekat ''Vraca revoluc-i-ja'' djelimično je očišćeno spomeničko područje.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije