Jubilej/ Opera Hasanaginica danas slavi 20 godina postojanja

18. 03. 2020. u 15:01:00 V.A.Z.

Shares: 660

Opera Hasanaginica koja danas predstavlja jednu od najdugovječnijih i najpopularnijih predstava Narodnog pozorišta u Sarajevu, praizvedena je na današnji dan, 18. marta 2000. godine. 

Riječ je o prvoj originalnoj poslijeratnoj opernoj produkciji u BiH, koja je oko sebe okupila velike umjetnike. Kompozitor Asim Horozić skladao je Hasanagonicu na libreto Nijaza Alispahića, a u stvaranju ovog djela sudjelovao je dirigent Miroslav Homen, redatelj Sulejman Kupusović, hor i balet Opere NPS, Sarajevska filharmonija te izvrsni solisti: Krunoslav Cigoj, Margit Tomik, Ivica Čikeš, Ivica Šarić i Amila Bakšić

Premijera Hasanaginice doživjela je ogroman uspjeh, imajući u vidu da se radi o, zapravo, prvoj velikoj bosanskoj operi (ne računajući jednočinku Jazavac pred sudom Vlade Miloševića iz 1977.). Uslijedilo je preko 50 izvedbi širom BiH i u drugim državama. Nakon osamnaest godina, Narodno pozorište Sarajevo obnovilo je Hasanaginicu, dodijelivši uloge  sljedećoj generaciji pjevača koji su zamijenili prvu postavu - Amir Saračević, Aida Čirbadžić, Leonardo Šarić i Adema Pljevljak Krehić . 

I ovo obnovljeno izdanje Hasanagonice doživjelo je uspjeh na matičnoj i gostujućim scenama, te još uvijek predatavlja jednu od repertoarskuih uzdanica. 

Povodom značajnog jubijeja, 20-godišnjice od praizvedbe Hasanaginice, kontaktirali smo aktere tog događaja. Za portal Radiosarajevo.ba maestro Miroslav Homen prisjetio se kako je kompletan tim radio uz maksimalnu posvećenost: 

 "To je bilo, da kažemo, grozničav rad. Nešto više od mjesec dana prije premijere, Ivica Šarić me pozvao da se uključim u projekt. Horozić je ovu muziku protkao sa lijepim tradicionalnim motivima, ali to je bio njegov operni prvijenac.  Prema tome, puno je toga trebalo rješavati u hodu. Svi smo zajedno radili na finalnom izgledu, negdje kratili, negdje nešto promijenili, što je normalno uz dozvolu kompozitora. Ne piše se opera tek tako, odjedanput. Sjećam se, usko sam surađivao sa Denisom Šparavalom koji je izrađivao matrice na osnovu kojih su se umnožavale note. Bilo je tu krasnih ljudi, divnih ljudi. Poslije premijere uslijedilo je veliko slavlje. A kako je odjeknulo kod publike - to najbolje svjedoči da je u kratkom roku, predstava doživjela pedesetak izvođenja", ispričao je maestro Miroslav Homen za Radiosarajevo.ba. 

Prisjetio se i kako je autorsko-izvođački tim opere primio Alija Izetbegović,  tadašnji predsjednik BiH: "Izetbegović me tada pitao "maestro, šta mislite, kakve su nama šanse da razvijamo operu i balet?" A ja sam rekao da je potrebno mnogo ulagati, jer to nije rentabilna umjetnost, ali jeste lijepa umjetnost. A Hasanagonica je dokaz koliko ovakva umjetnost može da dotakne svakog građana, običnog čovjeka. Slično kako što je 1984. odijeknula produkcija Carmina Burane, koja je imala uspjehe ne samo u Sarajevu i Jugoslaviji nego i u cijeloj Evropi. I danas je se sjećamo. Hasanaginica je ušla u svaki dom, toliko ljudi je znalo plakati uz tu operu. Njen iznimni predložak u literarnom smislu, dobio je svoju nadgradnju kroz opernu umjetnost", prisjetio se dirigent Miroslav Homen.

Prva postava opere Hasanaginica - undefined

Foto: Narodno pozorište Sarajevo: Prva postava opere Hasanaginica

"Hasanaginica je mnogima donijela mnogo lijepog, pa naravno i meni, iako smo imali dosta problema prilikom postavljanja. Mnogo je naroda došlo na prvih šest premijernih izvođenja. Koliko je od tih ljudi nastavilo da dolazi u pozorište, koliko je ona privukla poublike u tu kuću... To je interesantno", prokomentirao je kompozitor Asim Horozić, koji je nakon Hasanaginice skladao opere Aska i Vuk i  Zmaj od Bosne, a trenutno radi na operi Derviš i smrt.  

Priprema za premijeru, za portal Radiosarajevo.ba prisjetili su se i solisti u glavnim ulogama - Amila Bakšić i Ivica Šarić

"Ta potresna priča mene je dirnula od samog početka, tako da sam prvih desetak izvedbi uvijek plakala na ariji Hasanaginice. Ne mogu se isključiti emocije. Ali i publika je plakala sa mnom i to je pokazatelj da je predstava urađena na pravi način. Prilazili bi mi nakon predstave i govorili - "bilo je divno, svi su plakali". Bila su to vremena kada se radilo punom parom, mnogo odricanja samo da predstava uspije. Svi smo bili sto posto predani poslu. Bilo je mnogo izmjena partiture na probama. Sjećam se da smo nakon premijere imali četiri ili pet repriza, svako veče i svaka je bila krcata, a mi smo davali svoj maksimum. Svaka premijera iziskuje mnogo odricanja, ali čini i se da se ta vremena više ne mogu ponoviti. Vjerovatno je to razlog što se predstava toliko dugo zadržala na repertoaru, čak i kad smo mi iz prve postave otišli u penziju. Želim da Hasanaginica još dugo živi na sceni", izjavila je sopranistica  Amila Bakšić, koja je pjevala naslovnu ulogu.     

"U to vrijeme prihvatio sam poziv Tvrtka Kulenovića da budem direktor Opere i na njegovo pitanje šta da uradimo, predložio sam Hasanaginicu. U svojoj karijeri, a imao sam dugu karijeru, nisam sreo takav entuzijazam cijelog tima. Bilo da je riječ o gostima, kao što su Krunoslav Cigoj ili Ivica Čikeš, ili nama iz Sarajeva, niko se nije žalio, niko nije pitao kad će kraj probe. Miroslav Homen trudio se da partituru svede na operne standarde. Uspjeh Hasanaginice je dokaz da je u to vrijeme kultura dobila svoj pravi značaj. Tada je široka zajednica prihvatila Narodno pozorište, Operu i Sarajevsku filharmoniju kao nešto svoje.  Nakon premijere, pet predstava svaki dan, a svaka puna. Amila Bakšić i ja nismo imali alternacije, pjevali smo šest večeri zaredom, istim kvalitetom. To je moglo samo zahvaljujući posebnom entuzijazmu ", prisjetio se bas Ivica Šarić, koji je u premijernoj postavci pjevao ulogu Age- Hasanage u razgovoru za Radiosarajevo.ba

"Nastupali smo u areni u Puli, išli smo u Tursku, Austriju, a u Zagrebu je direktor Kranjčević rekao - ovo je doživljaj za Jugoistočnu Evropu. O Hasanaginici su pisali i međunarodni mediji, i evo ona dvadeset godina živi na repertoaru. Šteta što situacija sa koronavirusom ne dozvoljava da oblježimo ovaj jubilej, ali mi ćemo to uraditi prvom prilikom", zaključio je Ivica Šarić. 

 

 

 

 

Prva ili druga bosanska opera

"S obzirom da sam ja, kako bi rekli stari Latini "deus ex machina", radio sam i na prvoj bosanskoj operi, a to je "Jazavac pred sudom" Vlade Miloševića, na tekst Petra Kočića. I sa njim sam usko surađivao do te mjere da je Vlado, jednom u šali, predložio da uz svoje doda i moje ime kao autora. Ali tu se radi o jednočinki, opeeri kratkog trajanja koja je po strukturi mnogo jednostavnija od Hasanaginice, kroki od opere.  A Hasanaginica je imala ambicije i želju da bude prava opera".     

NEMA KOMENTARA