Objavljena nova knjiga Erme Ramić-Kunić: Doprinos proučavanju bosanske srednjovjekovne pismenosti
U izdanju Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu ovih dana izlazi knjiga Dovoljsko četveroevanđelje: studija i kritičko izdanje teksta autorice Erme Ramić-Kunić.
Urednica ovog izdanja je dr. sc. Jagoda Jurić-Kappel ((Institut für Slawistik der Universität Wien), a recenzenti dr. sc. Jozo Vela (Staroslavenski institut u Zagrebu) i prof. dr. Mehmed Kardaš (Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu).
Knjiga predstavlja naučnu monografiju u čijem je središtu filološka analiza Dovoljskog evanđelja, bosanskog rukopisa s početka 15. stoljeća, te kritičko izdanje teksta ovoga evanđelja. U kritičkom se aparatu pored Dovoljskog evanđelja nalaze varijante dva najljepša bosanska rukopisa: Hvalovog i Mletačkog evanđelja.
Podnesena krivična prijava protiv Jelene Trivić
Među osamnaest rukopisa koji su dospjeli do danas bosanskoj je grupi rukopisa pridruženo i Dovoljsko četveroevanđelje. Ovaj srednjovjekovni kodeks, kako to pokazuje njegova paleografska i jezička razina, pisan je početkom 15. stoljeća. O povijesti rukopisa i njegovom dospijeću u Rusiju zna se da ga je otkrio Aleksandar Giljferding 1857. godine u samostanu Dovolja te je u Rusku nacionalnu biblioteku, gdje je i danas pohranjen pod rednim brojem sedam (Гильф. 7), stigao 1868. godine kao dio zbirke Giljferdinga.
Evanđelje ima 114 listova, dok tekst obuhvata 110 listova, dva su prazna lista na početku i na kraju. Za razliku od drugih evanđelja iz bosanske grupe koja su pisana na pergamentu, Dov je pisano na papiru, a samo su tri pergamentna lista.
Njegovoj pripadnosti bosanskoj redakciji staroslavenskoga jezika, svjedoče paleografske, grafijske i jezične odlike te tekstovno-leksičke posebnosti, ali i njegov vanjski izgled.
Naučnica Erma Ramić-Kunić: Ne otimamo srpsko kulturno blago, Čajničko evanđelje je bosanski rukopis
Posrijedi je rukopis koji pokazuje dosta specifičnosti u odnosu na druge bosanske rukopise istoga razdoblja, kao što je npr. pitanje refleksa glasa jat, ali i to što se u jednom svom predlošku na tekstovno-leksičkoj razini razlikuje od većine drugih rukopisa iz bosanske grupe.
S obzirom na to da je ovaj rukopis ostao neistražen, knjiga predstavlja značajan doprinos proučavanju bosanske srednjovjekovne pismenosti. Prema ocjenama recenzenata i urednice izdanja, ova naučna monografija važan je doprinos bosnistici i slavistici.
Ona otvara nove poglede za komparativna izučavanja bosanskih i drugih slavenskih evanđelja.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
