Objavljena knjiga "Ja, Bosanac" prof. dr. Aleksandra Kneževića

9
F.V.
Objavljena knjiga "Ja, Bosanac" prof. dr. Aleksandra Kneževića
FOTO: Radiosarajevo.ba / Objavljena knjiga "Ja, Bosanac“ prof. dr. Aleksandra Kneževića"

U izdanju sarajevskog Connectuma ovih dana se pojavila knjiga akademika prof. dr. Aleksandra Kneževića pod zanimljivim naslovom "Ja, Bosanac".

Knjiga je rađena na bazi priloga profesora Kneževića objavljenih u dnevnom listu "Oslobođenje" u periodu juni 2010 – mart 2022.

„Autor knjige ima specifičan način posmatranja. U državi on vidi prvo administrativno-organizacione jedinice u kojima žive građani, a tek zatim građane koji mogu biti Bošnjaci, bosanski Hrvati, bosanski Srbi i drugi. Njihova etničnost je njihova privatna stvar. Država se ne sastoji od naroda, nego od teritorija na kojim žive građani koji mogu osjećati etničku pripadnost“, navodi se u recenziji knjige.

Autor knjige se ne svrstava prema politici bilo koje od etničkih stranaka, a ne vidi uporište za razvoj države ni u radu, kako on kaže, „takozvanih opozicionih stranaka“.

Prema stanovištu ovog autora, u periodu razaranja Bosne i Hercegovine (od 1990. do danas) u praksu su uvedeni pogrešni termini i pojašnjenja pojedinih pojava. Etničke političke stranke (ima ih mnogo više od tri) to podržavaju, a opozicione stranke to ne prepoznaju. Tako, na primjer, koristi se termin „nacionalni“ kada se govori o etničkim grupama, umjesto „etnički“; te se tako natura da se država sastoji od naroda, a ne od građana?!

Korsiti se termin konstitutivni narodi koga - nema u Daytonskom mirovnom sporazumu - pogrešnim naglaskom došlo se do termina legitimnog predstavljanja naroda (tri naroda) umjesto naroda (stanovnika države ili njenog dijela). Ova pojava se pojašnjava u knjizi profesora Kneževića, da bi se na kraju dao spisak od 51 pogrešno korištenog koncepta, termina ili pojašnjenja….

Evo nekih primjera:

- Godine 1990. u BiH su osnovane tri etničke političke stranke koje su nepravilno nazvane nacionalne. Tako su etničke grupe u BiH postale nacije; treba razumjeti da je Bosanac nacionalnost, a Bošnjaci, Hrvati i Srba su pripadnici etničkih grupa (naroda) unutar bosanske nacije;

- Rat protiv Bosne i Hercegovine (1992 – 1995.) ne vidi kao etnički, nego međudržavni rat, te pojašnjava kroz deset nivoa različitih pojava u vezi rata u BiH.

- Etničke političke stranke su osnovane kao polazna tačka za raspad Bosne i Hercegovine i ostvarenja politike SR Srbije, te i SR Hrvatske;
Prije rata, za vrijeme rata i danas, sve se odvija po u ratu rečenom pravilu: Karadžić kvalitetnije laže, nego što Izetbegović govori istinu;

- Autor knjige etničnost vidi kao etnokultulnost, a ne kao etnopolitičnost. Regionalna saradnja pojedinih etničkih grupa treba biti shvaćena kao etnokulturna saradnja.

- Za razliku od, na primjer, multietničke Belgije gdje se građani nazivaju Belgijancima, u Ustavu BiH stanovnici države su pripadnici etničkih grupa i drugih; Bosanac nije stanovnik svoje države;

- Građanin treba da ima odgovornost prema svojoj državi, što ga ne sprječava da ima i osjećaj prema svojim etničkim opredjeljenjem;


- Bošnjaci, Bosanski Hrvati i Bosanski Srbi imaju zajedničko porijeklo. Jedan narod se podijelio po vjeri, a onda su vjerske grupe dobile / preuzele nazive Muslimani (kasnije Bošnjaci), Hrvate i Srbe;

- U knjizi ljudi se ne dijele po etničkoj pripadnosti, nego prema socijalnom statusu. Građani se opredjeljuju na one političke stranke koje odgovaraju interesima datih socijalnih grupa, a ne po etničkoj pripadnosti;

- U ustavu ne postoje konstitutivni narodi nego konstituentni. Konstituentni ima mnogo manju težinu od konstitutivni;

- Ne radi se o legitimnom predstavljanju naroda (etničkih grupa), nego predstavljanje naroda (građana); presuda Ustavnog suda u predmetu Ljubić, zasniva se na pogrešnom akcentu, te mora biti poništena;

- Republika Srpska nije republika; radi se samo u nazivu, te se ne može koristiti atribut republički (u originalu ustava navedeni su nazivi entiteta The federation of Bosnia and Herzegovina and the Republika Srpska;

- Zadatak organa vlasti je razvoj etničkih kapitalista; s obzirom da ini ne raspolažu potrebnim kapitalom, vlast uvodi sistem kriminala određenog nivoa i svojim autoritetom uklanja regulacione barijere radu kapitalista;

- Autor knjige daje prijedlog osnova Izbornog zakona i novog ustava BiH, uključujući novu teritorijalnu organizaciju. Po autoru knjige ustavna i zakonodavna rješenja treba da se baziraju na (i) konceptu građanske države uz (ii) primjenu mjera za širenje kulture demokratije i (iii) sprječavanje etničke majorizacije i diskriminacije. Dalji razvoj države ne vidi bez postojanja osjećaja građana da pripadaju svojoj državi, a ne samo osjećaj njihovoj pripadnosti datoj etničkoj grupi (narodu). Osnovno je da građani žele da žive bolje, a ne da im je cilj da ih predstavlja njihov suetničnik;

- Postavlja se pitanje ko smo to mi- Mi smo Bosanci koji mogu biti Bošnjaci iz Bosne, bosanski Hrvati, bosanski Srbi, bosanske nacionalne manjine ili smo građani Bosanci.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (9)

/ Povezano

/ Najnovije