Knjige u nišama: Bogatim programom završen četvrti dan Sajama izdavača

Na početku razgovora Kristina Ljevak je konstatovala da zbirka sadrži neke odlike Šehićevih prijašnjih knjiga poput žestine iz zbirke priča Pod pritiskom kao i mističnost i zavodljivost iz knjige Roman o Uni.

Faruk Šehić je dodao kako neke priče nisu ušle u zbirku Pod pritiskom, te kako nikad ne piše jedan rukopis, stoga je godinama sakupljao, dopisivao i prepravljao stare priče. Vodeći se uvjerenjem da je književnost plod teškog rada, Šehić je priznao da je pobornik tzv. kiševskog shvatanja književnosti: „Volio bih da ne moram raditi previše na tekstu, ali bih se osjećao loše kad bih napisao knjigu koja nije dorađena i ako ne smatram da nije dobra, imam odgovornost prema tekstu i treba mi vremena da se uvjerim da je tekst dobar“. 

U nastavku četvrtog dana u sklopu Dječijeg programa održano je književno druženje sa bibliotekarkom Suzanom Dedić koja je sa osnovnoškolcima razgovarala o njihovim navikama čitanja slikovnica, a mladi zaljubljenici u književnost imali su priliku podijeliti svoje nedoumice, iskustva i pitanja sa zaposlenicom Biblioteke Sarajeva koja je razgovor završila sa pozivom svima da se učlane u biblioteku. 

Razgovarajući o procesu pravljenja naslovnica knjiga, održan je okrugli sto koji je moderirao Bojan Hadžihalilović, grafički dizajner i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Urednica izdavačke kuće, Ida Hamidović, i dizajnerica Nina Knežević sa prisutnim radnicima izdavačkih kuća podijelile su svoja radna iskustva i vizije kada je riječ o mogućim unapređenjima dizajniranja naslovnica. Bojan Hadžihalilović i Ahmed Burić su diskutovali oko uključenosti autora u proces pravljenja naslovnice.

Na kraju razgovora, izražena je potreba da se okrugli stolovi na ovu temu održavaju češće kako bi se stvorila mogućnost za razmjenu iskustava koje bi moglo voditi do unapređenja dosadašnjih tehnika izrade korica knjiga. 

U večernjem programu održana je promocija zbirke pjesama Valcer iz Translajtanije Nenada Rizvanovića, a o knjizi su govorili Faruk Šehić, Ervin Jahić, Kristina Ljevak i urednik knjige, Ahmed Burić. Prisutni su izjavili da je knjiga uspješan eksperiment što sadrži preživljeno ludilo generacija.

Ahmed Burić je zaključio da knjiga sadrži eruditivnu notu bez napamet naučenog paterna. Sugovornici su razmjenjivali mišljenja o književnom putu Nenada Rizvanovića, a Nenad je sam priznao kako isprva nije razmišljao o pisanju zbirke pjesama, a za tu odluku se zahvaljuje Ahmedu Buriću koji je prepoznao njegov poetski potencijal i ohrabrio ga na izdavanje njegove prve knjige pjesama.

U zadnjem programu četvrtog dana predstavljena je knjiga Fra Josip Markušić – Bosanski franjevac i crkveni pastir naroda u ratovima ideologija o kojoj su govorili fra Drago Bojić, Ivan Lovrenović i fra Ivan Šarčević. Povodom 50-te godišnjice od smrti jednog od najpoznatijih bosanskih franjevaca, izašla je knjiga koja daje uvid u život i pisanje fra Josipa Markušića koji je život proveo pokušavajući razumjeti situaciju u kojima se nalazila Bosna i Hercegovina. Vrlo rano se počeo baviti socijalnim pitanjima, a iza njega je ostalo 10.000 pisama što svjedoče o njegovom socijalnom angažmanu i etičkom mišljenju te djelovanju što uvijek nadvladava etničku pripadnost i pristrasnost.