Knjige u nišama: Razgovor s pjesnikom i piscem Farukom Šehićem

Faruk Šehić (1970, Bihać) je bosanskohercegovački književnik i novinar. Bio je pripadnik 5. korpusa Armije BiH od 1992. do 1995. Jedanput je teško ranjen. Rat završava u činu poručnika. Srednju školu završio je u Bosanskoj Krupi, a studirao na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poeziju, prozu, eseje, likovne i književne kritike objavljuje od 1998. godine.

Književna kritika ga smatra jednim od najdarovitijih mlađih pisaca na području bivše Jugoslavije, i predvodnikom tzv. pregažene generacije. Njegove knjige Hit depo (poezija), Pod pritiskom (kratke priče) i Transsarajevo (poezija) uživaju kultni status kod čitalačke publike, i objavljivane su u više tiraža. Član je Društva pisaca BiH i PEN centra u BiH. Radi kao novinar i kolumnista u sarajevskom magazinu BH Dani. Živi u Sarajevu.

Dobitnik je slijedećih nagrada: nagrada dnevnog lista Oslobođenje za najbolju neobjavljenu novinsku priču, 2003, Druga nagrada izdavačke kuće Zoro za zbirku Pod pritiskom, 2003, Nagrada 2. beogradskog festivala poezije Trgni se! Poezija!, 2008 i nagrada „Meša Selimović“, 2012.

Autorovi tekstovi
• Do vječnosti
• Knjiga o Uni
• Latice svjetlosti
• Matrix u Beogradu
• The water republic

Bojan Hadžihalilović je diplomirao 1989. na odsjeku grafički dizajn kod profesora Mladena Kolobarića, magistrirao 2003. kod profesora Stane Bernika. Prije 20 godina bio jedan od osnivača dizajnerskog studio - Design TRIO Sarajevo (zajedno sa Dalidom Hadžihalilović i Lejlom Mulabegović Hatt). U početku se studio bavio dizajnom omota za ploče, News magazina, pozorišnih i filmskih plakata, knjiga...

Iza rata formiraju agenciju Fabrika-Sarajevo koja se bavi dizajnom, kompjuterskom grafikom, TV animacijom, produkcijom TV spotova i marketing komunikacijama.

Radovi grupe Trio i Fabrika su publikovani u magazinima: "Graphis", "Print", "How", "Step inside Design", "Life", "Newsweek, "The Face", "Creative Review", "Art Press", "Print", "Flash Art", kao i publikacijama "Anatomy of Design", "Innovative Promotions at Work", "The Design of Dissent", "Graphic Agitation II", "Evil doesn't live Here", "Political posters in Central and Eastern Europe 45-95", "Bound les Borders".

Bojan Hadžihalilović predaje na Akademiji Likovnih Umjetnosti u Sarajevu, odsjek grafički dizajn. 

Ahmed Burić je bh. novinar, pjesnik, prevodilac, književni kritičar, izdavač i scenarista. Rođen je 1967. u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka studirao novinarstvo. Njegova su djela prevedena na engleski, francuski, češki i slovenački jezik. Dok on sam prevodi sa slovenačkog na bosanski. Osim mnogobrojnih prijevoda za novine, magazine i o kulturnim događanjima, preveo je knjige Oprosti poezijo Esada Babačića (Obzor Međugorje, 1999.) i Čefuri napolje, Gorana Vojovića (VBZ Sarajevo, 2009.). Objavio je tri zbirke poezije Bog tranzicije (2004), Posljednje suze nafte i krvi (2009) i Maternji jezik (2013).

U izdavačkoj kući Goga iz Novog Mesta izašao je izbor njegove poezije na slovenačkom Vrata raja.
Burić je novinarsku karijeru počeo na Radio- televiziji Sarajevo (Omladinski radio program). Od 1990. godine piše i uređuje u magazinu “Naši Dani”. U periodu od 1994-1995 radio je kao novinar u slovenačkom sedmičnjaku “Mladine”, koji se bavio krizom u bivšoj Jugoslaviji, kulturom i sportom, te za novine “Dnevnik” (Ljubljana). Godine 1996. radi kao dopisnik “Tjednika” liberalnog sedmičnog magazina iz Zagreba, Hrvatska. Od 1997.- 2007. Radio je kao novinar i urednik u bh. magazinu Dani, a nakon toga je bio zamjenik urednika u sarajevskom “Oslobođenju”

Trenutno piše kolumne na nekoliko bh. internet portala, te radi kao instruktor u Media Centru-u /Reuters, Školi istraživačkog novinarstva. Pored toga sarađuje sa magazinima Slobodna Bosna (Sarajevo), Monitoru (Podgorica, Crna Gora) i Feral Tribune (Split).

Burić je također radio i na nekoliko projekata vezanih za filmsku industriju. Bio je autor i novinar za projekt produkcije Fama „Opsada”, dokumentarnog filma o opsadi Sarajeva snimanog 1997.godine. Uradio je scenarij za kratki film “724” u režiji Dine Mustafića (1998). Bio je i jedan od producenata na dokumentarnom filmu “Krišćani Istoka, Muslimani Zapada”, Jacques Debsa i Mesuta Tufan. Surađivao je i na dokumentarnom filmu "Slike sa ugla” Jasmile Žbanić.

U posljednjih 10 godina Burić je objavio više od 4000 članaka uglavnom o kulturnim i političkim temama iz Bosne i Hercegovine i regije jugoistočne Europe. Smatraju ga jednim od najuglednijih novinara u regiji, autor je sa preciznim i elegantnim stilom, te sa specifičnim smislom za humor.

Ahmed Burić živi i radi u Sarajevu.

Nenad Rizvanović rođen je u Osijeku 30. novembra 1968. godine. Završio je studij hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija na Filozofskom fakultetu u Zadru. Kritiku i prozu piše od 1985. godine. U mlađim danima pokrenuo je više novina i časopisa od kojih su najveći uspjeh postigle Godine.

Svoje je književne i rock kritike objavljivao u brojnim časopisima (Vijenac, Quorum, Slobodna, Glas Slavonije, Heroina nova...). Neko je vrijeme u Gradskoj knjižnici uređivao i vodio 'Književni petak'. Od 2001. godine radio je kao urednik u VBZ-u i u Nakladi Ljevak. Član je Hrvatskog društva pisaca. Vanjski je saradnik Filozofskog fakulteta u Rijeci. Jedan je od suosnivača FAK-a, fenomena hrvatske književne scene s početka nultih te je, zajedno s Krunom Lokotarom, urednik zbornika FAKat.

Autor je nekoliko knjiga: kod izdavača Hena.com objavio je zbirku kratkih priča „Trg Lava Mirskog“ (2001) i roman „Dan i još jedan“ (2003). Godine 2006. kod Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske izašao mu je izbor priča „Zemlja pleše“ (2006), te „Sat pjevanja“ (2009). Zastupljen je u antologijama: „Fakat“ (2001, Zagreb), „Antologija hrvatske proze devedesetih“ (2002, Niš). Valja spomenuti i da je 2005. s Jurijem Hudolinom priredio antologiju suvremene hrvatske poezije „Nori poštarji vstopajo v mesto , antologija novije hrvatske poezije“ (2005, Ljubljana).