Iz štampe izašao roman „U potrazi za Velidom Mesudom“ velikog palestinskog pisca
U izdanju tešanjskog „Planjaxa“ upravo je iz štampe izašlo drugo izdanje romana „U potrazi za Velidom Mesudom“ (ar. Baḥṯan ‘an Walīd Mas‘ūd) čiji je autor svjetski poznati palestinsko-irački pisac Džebra Ibrahima Džebra, a u prijevodu akademika Esada Durakovića.
Prvo izdanje ovog djela u prijevodu akademika Durakovića objavljeno je 1995. godine u Izdavačkoj kući „ZID“ u Sarajevu. Ovaj put naša publika će ga moći čitati uz podršku Fondacije za izdavaštvo.
Veliko djelo
Inače, kako nad podsjeća prevoditelj djela, akademik Esad Duraković, arapskim jezikom danas u svijetu govori oko 450 miliona ljudi. Osim toga, na arapskom jeziku je tokom povijesti stvorena ogromna kultura – dijahrono i sinhrono – a koja je imala važan utjecaj i na kulturu zapadnog kulturalnog kruga.
Požar u BiH progutao dom mladog bračnog para: Sabina i Samir s četvero djece ostali bez svega
Uprkos ovim kulturno-povijesnim činjenicama, dodaje on, arapska književnost je u našem jeziku/jezicima vrlo neadekvatno predstavljena, pa „ta prebogata produkcija naprosto vapi za prevodilaštvom i publiciranjem u jezicima na našim prostorima“.
„Među najvažnije književnike moderne arapske proze spada Džebra Ibrahim Džebra čiji roman „U potrazi za Velidom Mesudom“ smatra se općenito jednim od najznačajnijih proznih ostvarenja u čitavom kulturalnom univerzumu: to je jedan od najčitanijih romana u modernoj arapskoj književnosti; prevođen je na strane jezike (među ostalima i na engleski jezik) i već je uveliko situiran kao klasično djelo u vrijednosnom značenju toga pojma“, govori akademik Duraković.
Autor Džebra Ibrahim Džebra (rođen u Betlehemu 1920. a umro u Bagdadu 1994.) je Palestinac koji je u egzodusu 1948. godine bio prinuđen napustiti zavičaj i skrasio se u Bagdadu u kome je obavljao niz značajnih funkcija u oblasti kulture pa je bio i jedan od osnivača bagdadskog Filološkog fakulteta. Diplomirao je englesku književnost na Cambridgeu.
Palestinska tuga
„Drugim riječima – i to je poenta – Džebrino djelo, njegova poetika općenito, baštini na najbolji način iskustvo književnosti zapadnog kulturalnog kruga i onoga na arapskom jeziku. U tom pogledu neodoljivo podsjeća na epohalno važno djelo Halila Džubrana“, napominje Duraković.
Roman „U potrazi za Velidom Mesudom“ je najpoznatije Džebrino djelo. Glavni junak (Velid Mesud) je Palestinac koji, silom prilika, živi u Bagdadu u vrijeme njegova procvata, ali nikada ne zaboravlja svoj zavičaj Palestinu s kojom intenzivno komunicira i koju posjećuje, pa se nameće paralela s autorovom biografijom.
U Bagdadu se kreće u krugovima bagdadske elite koja je na svojevrstan način dekadentna, nasuprot junaku Velidu koji je drukčijeg karaktera i kojeg nose ideali humanizma. U poetološkom domenu, roman je napisan polifonijski: strukturiran je kao složen i vrlo dinamičan odnos karaktera, i to na tako dobar način da čitalac naprosto nije u stanju ostaviti roman dok ne stigne do njegova kraja.
O Džebri Ibrahimu Džebri
Džebra, Džebra Ibrahim (arapski Ǧabrā Ibrāhīm Ǧabrā [62721a'bra:]), palestinsko-irački književnik, književni kritičar, prevoditelj i slikar (Betlehem, 28. VIII. 1920 – Bagdad, 12. XII. 1994).
Nakon studija engleske književnosti u Jeruzalemu te poslije na Cambridgeu trajno se nastanio u Iraku, gdje je bio jedan od osnivača Filološkog fakulteta na Bagdadskom sveučilištu, na kojem je neko vrijeme predavao englesku književnost.
Pisao je pjesme, pripovijetke, književne i likovne kritike, a najpoznatiji je kao romanopisac: „Brod“ (Al-Safīna, 1970), „Druge sobe“ (Al-Ġuraf al-u61665rá, 1982), „Dnevnik Saraba Affana“ (Yawmiyyāt Sarāb ‘Affān, 1992). Vrhunac je Džebrina književnog stvaralaštva roman „U potrazi za Velidom Mesudom“ (Baḥṯan ‘an Walīd Mas‘ūd, 1978), u kojem modernim pripovjednim postupcima problematizira dva najveća palestinska izazova – oružanu borbu fedajina i gorko iskustvo izbjeglištva.
U autobiografskim knjigama „Prvi izvor“ (Al-Bi’r al-ūlá, 1987) i „Ulica princeza“ (Šāri‘ al-amīrāt, 1994) prikazuje palestinsko i iračko razdoblje vlastita života. U djelima najčešće tematizira neprekidnu kolonizaciju i judaizaciju palestinske zemlje te teške sudbine, osamljenost i otuđenost Palestinaca koji izbjegnu u tuđinu. S engleskoga preveo, među ostalim, i velik broj Shakespearovih djela, navodi se na stranici Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Zagreb.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.