Ima li umjetnost smisla nakon genocida u Srebrenici?

U njoj su učestvovali grupa bh. umjetnika u čijem je kreativnom izrazu bio rat u BiH i poratni period i studenti Internacionalnog univerziteta Sarajevo (IUS). Namjera sesije je bila da se proba definirati uloga i značaj umjetnosti u ratnom i postratnom periodu.

Hariz Halilović je zajedno sa kolegom Nerkezom Opačićem jedan od akademskih koordinatora Ljetne škole IUS-a, koji je profesor na RMIT univerzitetu u Melbournu. Program Ljetne škole realizuje se već devet godina, a u sklopu ovogodišnje je organizovana sesija "Voicing the Unspeakable“ na engleskom jeziku.

"Radi se o umjetnicima koji dolaze iz različitih oblasti i govorit ćemo o ulozi umjetnosti u posljeratnom društvu. Da li je umjetnost terapija, edukacija? Šta su granice umjetnosti? Koliko ima smisla pisati o tim stvarima? Da li poezija ima smisla nakon Srebrenice i gdje su joj granice? Pričat ćemo i etici i estetici. Da li umjetnost u ovakvom društvu i na ove teme treba prije biti vođena etičkim principima i da li se tu etika i estetika dopunjavaju ili sukobljavaju? Radi se o jednoj otvorenoj temi o kojoj ćemo govoriti“, rekao je Halilović.

Među studentima sa IUS-a su mladi ljudi iz gotovo cijelog svijeta, koji će imati priliku da se kroz razgovor sa bh. umjetnicima upoznaju sa njenim uticajem i ulogom u poslijeratnoj BiH, ali i tokom rata.

"Tu su studenti iz Australije, Njemačke, Kolumbije, Japana, Španije, Amerike i nekoliko domaćih studenata iz BiH. S njima ćemo započeti razgovor i onda otvoriti diskusiju da vidimo šta možemo naučiti kroz umjetnost o stvarnim događajima. Koliko se fikcija i stvarnost isprepliću i da li fikcija i umjetnost nekada mogu više reći o onome kroz šta smo prošli i prolazimo, nego dokumentarne forme izražaja“, rekao je Halilović.

Među umjetnicima koji su razgovarali sa studentima IUS-ove Ljetne škole bili su Danis Fejzić, Namin Kabil, Ferida Duraković i drugi.