Human Condition I Rat, konzumerizam i ljubav na plakatima Anura Hadžiomerspahića
U Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu danas, 26. septembra, u 19 sati bit će otvoreno 8. izdanje Pop Art Festivala.
Ovogodišnji Pop Art Festival otvorit će dvije izložbe, od kojih je jedna posvećena liku i djelu istaknutog bosanskohercegovačkog umjetnika Anura Hadžiomerspahića.
Tim povodom za portal Radiosarajevo.ba govorila je Adna Muslija, kustosica izložbi Novi talasi 3 i Human Condition.
Vlada FBiH dala zeleno svjetlo za ubrzavanje projekta Južne interkonekcije
"Tim PopArt Festivala već nekoliko godina planira izložbu Anura Hadžiomerspahića, ali sticajem okolnosti ona se realizira sada. S obzirom na to da je festival posvećen kulturi i umjetnosti koje svojim motivima i formom u sjećanje prizivaju pokret POP ART-a, opus ovog umjetnika uvijek je bio jedan od najznačajnijih primjera takvih praksi, pa se i postavka njegove izložbe nametnula kao svojevrsni imperativ.
Ove godine paralelno sa Hadžiomerspahićevom izložbom koja nosi naziv Human Condition bit će otvorena i grupna izložba mladih autora i autorica pod nazivom Novi talasi 3. Komunikacija koja se uspostavlja između ove dvije postavke ukazuje na uticaj koju je Hadžiomerspahićeva praksa imala na mlađe autore, ali i svjedoči o bezvremenosti njegovih radova. Navedene činjenice su bile i samo neki od razloga zašto je odluka o postavljanju izložbe Anura Hadžiomerspahića donesena s izuzetnom lakoćom", kazala je kustosica.
Ne propustite: U Sarajevu u četvrtak počinje Pop Art Festival
Naša sagovornica otkrila je da će u Bosanskom kulturnom centru biti izloženo osam plakata iz ciklusa Human Condition.
"Izložba Human Condition predstavlja selekciju plakata iz istoimenog ciklusa. Radi se o osam plakata, koji u svom totalitetu naglašavaju narative koji su bili dominantni u Hadžiomerspahićevoj praksi - rat, konzumerizam i ljubav. Spomenuti plakati bit će izloženi na specifičan način, kroz parafraziranje strategija oglašavanja, a koje su bile svojstvene ovom umjetniku. Upravo takva instalativna postavka u fokus stavlja spoj grafičkog dizajna u funkciji marketinga i konceptualne umjetnosti, po kojem je Hadžiomerspahićeva praksa bila prepoznatljiva", podvukla je Adna Muslija.
Kustosica je podsjetila i na činjenicu da je Anur Hadžiomerspahić bio suosnivač jedinstvene kolekcije Ars Aevi.
"Umjetnik Anur Hadžiomerspahić je kroz svoju praksu kontinuirano detektirao i upozoravao na anomalije koje su zahvatale, ne samo naše društvo, nego i civilizaciju kojoj pripadamo. On nas je podsjećao da je sistem vrijednosti kojim se vodimo ključna oznaka našeg identiteta, a ne pripadnost nekoj zajednici. Drugim riječima, pronalazio je razumljive i dovitljive načine da nas podsjeti da su mir, humanost i solidarnost temeljne vrijednost, bez kojih čovjek prestaje biti čovjek i postaje prolazna ljuštura materijalnosti.
Nažalost, sve ono na šta je ovaj umjetnik upozoravao danas su općeprihvaćene vrijednosti i kriteriji, što je jedan od ključnih razloga zašto bismo se često trebali vraćati njegovoj umjetnosti. Ona nas može podsjetiti da postoje drugačije vrijednosti, koje nisu nestale i kojima se još uvijek možemo vratiti.
Pored toga, važno je da pamtimo umjetnike koji su ostavili značajan uticaj na generacije drugih autora i autorica, te postavili važne temelje za razvoj naše kulturne i umjetničke scene.
Hadžiomerspahić je, kao jedan od najznačajnijih bh. umjetnika-dizajnera, profesor i suosnivač kolekcije Ars Aevi zasigurno jedan od njih", dodala je kustosica izložbe.
Anur Hadžiomerspahić vječno živi u svojim djelima: Otvorena izložba u čast preminulom bh. dizajneru
Na kraju razgovora za portal Radiosarajevo.ba Muslija je pozvala sve zainteresovane da pogledaju izložbu u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.
"Izložba će biti postavljena do 29. septembra u BKC-u i pozivamo sve zainteresovane da u tom periodu posjete izložbu i podsjete se, ne samo Anurove prakse, već i vrijednosti koje ona komunicira", poručila je kustosica izložbe Adna Muslija.
Podsjetimo, u gradskoj tržnici Markale u aprilu prošle godine izloženo je osam Anurovih plakata iz ciklusa Human Condition.
Anur je rođen u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Studirao je grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti Brera i Evropskom institutu za dizajn u Milanu.
Nekoliko mjeseci pred opsadu Sarajeva, zajedno sa Jurišom Borasom, Almirom Kurtom, Damirom Nikšićem i Nebojšom Šerićem Shobom, Anur osniva blues bend Sing Sing. Bend prerasta u multidisciplinarni umjetnički kolektiv, spajajući elemente muzičkog teatra, političkog aktivizma i ironičnog humora.
1993. godine Anur se pridružuje projektu Ars Aevi kao suosnivač, i naknadno, art direktor. Učestvovao je u formiranju kolekcije Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi u Sarajevu, te organizaciji izložbi umjetnika kao što su Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Daniel Buren i Joseph Kosuth.
Za vrijeme studija na Akademiji likovnih umjetnosti Brera i Evropskom institutu za dizajn u Milanu, Anur je počeo rad na seriji postera pod imenom Human Condition: Public Shouting and Individual Revolutions. Human Condition je specifičan po svom određenom obliku umjetničkog izraza kojeg Anur naziva artvertising, u kojem koristi medij advertisinga da pošalje društveno relevantne poruke. Posteri su izlagani u javnim prostorima, šoping centrima i supermarketima širom Bosne i Hercegovine i Italije od 1996. do danas. 2001., Harald Szeemann je uvrstio Anurov projekat Human Condition u centralnu izložbu 49. Venecijanskog bijenala..
1998. godine Anur je započeo rad na projektu Made in Bosnia. Cilj projekta je da predstavi i promovira bosansko-hercegovačku kulturu kroz jezik grafičkog dizajna i reklamne kampanje.
2000., Anur je osnovao Kreativni centar Cardea. Za svoje radove sa Cardeom, bio je finalista za nagradu Epica 1998. i 2000., te je dobitnik nagrade Epica 2001. 2002., Cardea je preimenovana u Ideologija. Ideologija je radila sa velikim bosansko-hercegovačkim kompanijama, te je bila prisutna na bosansko-hercegovačkoj kulturnoj sceni svojim kampanjama za Ars Aevi, Jazz Fest Sarajevo, SARTR, Letu Štuke, Zabranjeno Pušenje, Dinu Merlina, Edu Maajku i Amiru Medunjanin.
Anur Hadžiomerspahić preminuo je u Sarajevu 29. novembra 2017. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
