Halil Tikveša za Radiosarajevo.ba: Studentima sam govorio da crtaju svoje snove

1
Vesna Andree Zaimović
Halil Tikveša za Radiosarajevo.ba: Studentima sam govorio da crtaju svoje snove
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Halil Tikveša

Halil Tikveša, veliki bosanskohercegovački likovni umjetnik, otvorio je izložbu svojih crteža u Galeriji Srednje škole primijenenih umjetnosti u Sarajevu. 

Ogromna kolekcija crteža i skica potječe iz višedecenijske karijere poznatog umjetnika. Tačnije, najraniji među izloženim radovima datiraju u 1955.  godinu kada je Halil Tikveša završio Srednju umjetničku školu u Sarajevu. 

"Ovaj materijal sam prikupio za mlade, jer je izložba edukativnog karaktera. Volio bih da ih ovim nagovorim i potaknem da bilježe, prije svega - svoje snove, ali i događaje i doživljaje. Mnoge stvari su vrijedne da se zabilježe - ono što doživimo na ulici, na koncertu, na derneku... Čini mi se da je nova generacija suviše posvećena telefonu i internetu i da sa tim zadovoljava svoje vizualne potrebe. 

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

Ima se, može se: Pogledajte koliko je plaćen najskuplji automobil koji je ove godine uvezen u BiH

Mi smo se vaspitavali u jednom drugom likovnom duhu i nismo imali mogućnosti kao danas, pa smo se izražavali skicama, crtežima, bilješkama. Ova kolekcija je za mene veoma važna uspomena. Ti crteži i skice su, takoreći,  fundament za cjelokupno moje likovno stvaralaštvo. 

Crtež je majka svih vizualnih umjenosti, ne samo likovne. Crtež je važan i za film. Znamo da su mnogi redatelji ujedno i dobri crtači i da prije snimanja svoje ideje nacrtaju", govori umjetnik Halil Tikveša.  

Halil Tikveša
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Halil Tikveša

Crtež, skica i bilješka nastajali su spontano, kao zapis, pojasnio je umjetnik. Tek kasnije, kada je započeo studirati umjetnost, postao je svjestan važnosti crteža kao fundamenta.

Halil Tikveša se prisjeća i kako je njegova generacija provodila slobodno vrijeme koje je bilo ispunjeno umjetnošću:

"Bila je to druga polovica pedesetih godina. Mnogi mladi ljudi bili su zaraženi poezijom, a pjesnici su bili najmarkantnije ličnosti u gradu. Među mojom generacijom harali su Izet Sarajlić, Miodrag Žalica, Husein Tahmiščić. Poetske večeri su bile popularne skoro kao i igranke koje su se subotom i nedjeljom održavale u zgradi Srednje umjetničke škole. Sami smo oformili svoj bend. Mladen Kolobarić je udarao bubnjeve, Zvonko Požar je svirao gitaru, a bilo je još muzičara među nama. Sala je uvijek bila puna djevojaka, a ponekad bi bilo i tuče između mahalskih dječaka, upravo zbog djevojaka", prisjetio se umjetnik. 

Na pitanje kako iz perspektive savrememne umjetnosti procjenjuje važnost crtanja kao zanata, veliki grafičar kaže: 

"U modernim vremenima ima dokaza da umjetnost može postojati i bez te zanatske podloge. Jedan od primjera je prvi grafiti umjetnik Basquiat koji nije imao zanat, ali je imao instinkt, emociju. Moderna umjetnost je dokazala da zanat nije tolio važan ukoliko je važna  imaginacija i želja da se ta imaginacija pretvori u nešto materijalno. 

To ne mora biti pravilo. Postoje i oni koji nemaju taj instinkt i koji smatraju da je umjetnost ono što se izučava unutar zidova škola i akademija. Van škole nemaju potrebu da praktikuju umjetnost.

Čak i neki profesori insistiraju na tome, jer im je lakše da pričaju o zanatu, isto kao što se pričalo prije sto godina, nego da diraju u emocije tih mladih ljudi. Taka nastaje jedna akademska obrazovanost koja može biti prilično invalidna - to je moje mišlenje poslije svih iskustava koje sam imao na akademijama kao student i profesor (smijeh).  

U pedagogiji sam od 1972. Uvijek sam insistirao da mi donesu one crteže koje su nacrtali nakon snova. Crteže koje se srame pokazati nekome, svoju intimu. Mladi ljudi su skloni da kriju ono što ih prikazuje onakvima kakvi jesu. To su oni. Zbog toga sam, kao profesor, bio 'karakterističan' (smijeh). Više sam insistirao na tim duhovnostima, na snovima, nego na zanatu", otkriva profesor Tikveša. 

Otvarajući izložbu njegovih crteža u galeriji Srednje umjetničke škole u Sarajevu, direktorica Elma Alić Šobot je rekla:  

"Halil Tikveša je izuzetno uspješan i apsolutno ostvaren u svom pozivu likovnog umjetnika, a već dugi niz godina neumorno i energično stvara.
Ja bih ga predstavila kao skromnog i jednostavnog, a svi veliki ljudi i umjetnici su upravo takvi. Strašno me je obradovao kada je pristao da izlaže u našoj galeriji, velika je to stvar da se ovakav umjetnik predstavi učenicima naše škole. Odlučio se za crtež. Profesor Tikveša crta sa osjećajem lakoće i ne gubi se u detaljima već gradi cjelinu i likovne odnose unutar cjeline. Složenost je strukturirana jednostavnost, a ne haos". 

Halil Tikveša i Elma Alić Šobot
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba: Halil Tikveša i Elma Alić Šobot

Izložbu crteža Halila Tikveše možete pogledati do 5. aprila, svaki radni dan od 10,00 do 16,00 u galeriji škole.

Veliki bosanskohercegovački likovni umjetnik Halil Tikveša rođen je 1935. godine. Godine 1955. je završio Školu za primjenjenu umjetnost u Sarajevu, diplomirao je grafiku 1961. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, gdje je magistrirao 1964. godine.

Svoj pedagoški vijek je proveo na Akademijama likovnih umjetnosti u Novom Sadu gdje je bio profesor na predmitu crtanje-grafika, te u Sarajevu gdje je predavao kao gostujući profesor do 2010 godine. Izlagao je na samostalnim i kolektivnim izložbama širom svijeta i dobitnik je preko 25 stručih nagrada. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije