Golubović: Svojevrsno putovanje u Ameriku kroz bh. štampu 19. vijeka
Dragan Golubović iz Mediacentra Sarajevo u razgovoru za Radiosarajevo.ba je kazao da su Infobiro i Mediacentar Sarajevo uz podršku ambasade SAD-a napravili izložbu kojom su željeli da pokažu kako je Amerika izgledala u bh. štampi do devetrnaestog vijeka.
Dragan Golubović
Radiosarajevo.ba: Šta je glavni cilj izložbe ''SAD u BH štampi do početka Velikog rata'' i kakvu nam poruku ona šalje?
Dragan Golubović: Izložba "SAD u bh. štampi do početka Velikog rata" zapravo želi prije svega jasno artikulirati koliko je važno da imamo kvalitetne i široko dostupne arhive, biblioteke – prije svega mislim na online dostupnost i pretraživost. Bez takvih 'institucija memorije' smo zapravo svi osuđeni na zaborav – da nećemo ništa znati kako o svojoj tako i prošlosti drugih. Cilj bi mogao biti - da bismo voljeli kroz novinske članke ispričati priču o tome kakve su sve vijesti iz Amerike dolazile do bosanskohercegovačkih 'čitača' novina tog vremena. Pokrivajući period od 1866. pa sve do 1914. godine i koristeći digitaliziranu kolekciju novina iz arhiva INFOBIRO inicijalno smo izdvojili preko 300 članka. Odlučili smo se za njih 50-tak, koji bi, po našem sudu, mogli da kod posjetioca izložbe stvore sliku o tadašnjoj Americi. Zanimljivo bi bilo zamisliti, recimo, reakciju ljubitelja novina koji sjedi, u kafani sarajevskog Hotela Europe i listajući Sarajevski list od 26. novembra 1897. godine, između ostalog, u sadržaju novine pronađe vijest o tome kako je tada malo poznati, barem u BiH, Nikola Tesla objavio da je dovršio svoj najnoviji pronalazak – trenutačno telegrafisanje bez žica s jedne tačke u svijetu u bilo koju drugu tačku svijeta. Da li je ljudima u Sarajevu i BiH, uopće, bilo jasno o čemu razmišlja Nikola Tesla? Vjerujem da ne kao što nije bilo jasno širokoj publici u Americi. Govorimo o onome bez čega danas svijet ne može da se zamisliti – bežičnom prijenosu podataka i internetu. U tekstu Izbori u Americi iz decembra 1882. godine pojašnjeno je kako političke partije animiraju, lobiraju i brinu o glasačima i na koji način ih motiviraju da glasaju za njih. Tu su i članci o tome kako su se u Americi dvoboji umjesto pištoljima vodili dinamitom i kako je od onih koji su vodili dvoboj nije ostalo ništa osim čizama – što su proizvođači istih vidjeli kao sjajnu reklamu za svoj proizvod. Malo je znano da su Amerikanci imali ideju da osvijetle Atlantski ocean što im nije uspjelo. Sadržaj izložbe svakako nas upućuje ka činjenici da je Amerika tog vremena zaista 'drugi svijet'.
Na pazaru u Donjoj Tuzli / Slikao: Leo Arndt / NADA 1895 - 1903
Radiosarajevo.ba: Kakvu poruku ona nosi, odnosno šta nam ova izložba govori o prijašnjim vlastima na ovom području i njihovom odnosu prema SAD-u?
Dragan Golubović: Bosna i Hercegovina sve do 1878., je provincija / vilajet u Otomanskoj imperiji. Poslije toga je u sastavu Austro-ugarske monarhije. Izložba više 'govori' o tadašnjem novinarstvu. Izložba može da govori o načinu na koji su u to vrijeme novine bile dizajnirane - obzirom da će biti izložene digitalizirane preslike novinskih članka. Meni osobno je zanimljiv jezik i način pisanja u novinama tadašnjeg vremena.
Dragan Golubović: Digitalizacija kulturnog blaga
Radiosarajevo.ba: Vi ste prvi čovjek INFOBIRO-a, o kakvoj je platformi riječ i kolika je njena važnost u medijskom prostoru?
Dragan Golubović: INFOBIRO arhiv značajan je za cijelu BiH i to ne samo u medijskom prostoru. Zanimljivo je da susjedne zemlje koje su institucionalno jače nisu uspjele da naprave arhivu kao što je INFOBIRO www.inforbiro.ba. Ako bi vas zanimalo da pretražujete novinski sadržaj iz susjedne Hrvatske nećete moći jer nema objedinjen i centraliziran novinski arhiv. Za medijsku zajednicu arhiv ima, čini se, izuzetan značaj. Iz komocije kancelarije ili sobe s telefona ili računara možete da pretražujete preko 1.000.000 tekstova. Ako zanemarimo politiku i da se okrenemo onima koje zanima kultura u praksi to znači da oni imaju kapacitet da pretražuju sadržaj novina od 1850. godine pa do danas a sve prema ključnoj riječi. Recimo ako pretražujete pojam 'bosanska muzika' prvi rezultat, odnosno najstariji, odnosi se na tekst objavljen u Glasniku Zemaljskog muzeja 1. aprila 1889. godine a najsvježiji objavljen je u Dnevnom avazu 17. jula 2017. godine a ukupno imate 39 tekstova u kojem se pojavljuje pojam 'bosanska muzika'. U protivnom nemoguće je dobiti ovako sistematiziran podatak u roku od 30-tak sekundi - recimo dok sjedite u parku i sa svog telefona pretražujete sadržaj novine objavljenje prije 100 i više godina.
Poseban segment arhiva INFOBIRO čini sekcija historijski arhiv u kojem su pretražive publikacije iz bh. historije. Pristup, pretraživanje i download svih članka iz sekcije 'historijski arhiv' je besplatan za korisnike s područja Bosne i Hercegovine, što je u skladu s trendovima i Preporukoma EU - o online i besplatnom pristup građana njihovoj kulturno-historijskoj baštini. Naša misija je da - INFOBIRO postoji da prošlost i sadašnjost učini dostupnijom za buduće generacije. Mi smo online arhiv u kojem možete pretraživati publikacije u periodu od 1850. godine pa do danas
Radiosarajevo.ba: Šta još možemo očekivati u budućnosti o INFOBIRO-a, te hoće li biti još sličnih projekata kao što je izložba "SAD u BH štampi do početka Velikog rata"?
Dragan Golubović: Slični projekti uvjetovani su podrškom donatora. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odlučila je podržati našu ideju da kroz devet bh. gradova; Sarajevo, Zenica, Doboj, Tuzla, Bihać, Brčko, Banja Luka, Trebinje i Mostar prikažemo našu izložbu. Raduje nas činjenica da ćemo imati priliku da kroz cijelu BiH prikažemo kapacitet u ovom slučaju arhiva INFOBIRO, dio pisane kulturne baštine BiH i da možda između arhivskih novinskih redova naglasimo da su kultura i kulturne institucije važna stavka u našim životima.
Sarajevski list, 9. juni 1893. godine
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.