Belma Alić postaje prva doktorica violončela u BiH

Njen talent, znanje i umijeće uskoro će biti okrunjeni najvišom akademskom titulom - doktoratom. Belma će tako postati prva umjetnica u Bosni i Hercegovini koja će doktorirati na predmetu violončelo. 

Njen doktorat sastoji se iz dva dijela - doktorske disertacije čija je odbrana najavljena za petak 6. maj u 9.30 na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, te solističkog koncerta koji je na programu u četvrtak 5. maja u 19.30 u dvorani Bošnjačkog instituta u Sarajevu. 

Nekoliko sati uoči ispitnog koncerta, razgovaramo s Belmom Alić i pitamo je šta je u pripremi umjetničkog doktorata bio najveći izazov.

„Meni je najveći problem bio napisati disertaciju, odnosno realizirati obavezan pisani dio umjetničkog doktorata. Inače, za nas instrumentaliste, koji smo navikli da mnogo vježbamo, pismeni dio ispita je nešto veoma intenzivno. Nikada ranije nisam pisala tako dugačke tekstove, osim seminarskih radova i kratkih eseja, tako da, kada sam završila disertaciju i predala je, to je za mene bio gotov doktorat", kaže Belma Alić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Tema disertacije je: Nove tehnike u literaturi za violončelo 20. i 21. stoljeća, a ova umjetnica će sve napisano prezentirati i na izvođačkom podijumu, u sklopu ispitnog koncerta u četvrtak 5. maja.

"Program je odabran shodno temi. U prvom dijelu izvest ću tri komada za čelo solo kao tri primjera nove nekonvencionalne upotrebe instrumenta. Sva tri komada su vrlo različita, ali eksploatiraju široki spekrar novih tehnika sviranja. koja se nisu koristila ranije.

Za početak - Luciano Berio i njegova Sequenza XIV za violončelo solo. Njegove sekvence inače tretiraju tradicionalno melodične instrumente kao perkusivne. Pritom su na rubu tehničkog izvođaštva, vrlo su zahtjevne, instrument se svira na način koji nije takoreći, prirodan. 

Drugi je Helmut Lachenmann s kompozicijom Pression za violončelo solo. Taj komad je  značajan jer je zapisan novacijom koja je potpuno drugačija, nije grafička već opisna, tzv. preskriptivna notacija. Autor nam kroz dugačke tekstove daje preskripciju, upustvo za sviranje, tu i tamo neki crtež. On opisuje radnju sviranja, a krajnji proizvod, zvuk, je nešto što će kod svakog izvođača biti drugačije. Česta je pojava da kod različitih izvođača ova kompozicija potpuno drugačije zvuči. Vrlo interesantan komad, meni lično najdraži."

Belma Alić je zaposlena kao docentica na gudačkom odsjeku Muzičke akademije u Sarajevu, na predmetima Kamerna muzika za gudače i Gudački orkestar. Aktivna je sudionica i organizatorica koncertnog života u BiH.

"Na kraju prvog dijela izvodim Kottos za violončelo solo Iannisa Xenakisa, izuzetno komplikovan za izvesti. Iako Xenakis nije jedini matematičar među kompozitorima, on je tražio matematičku logiku, sheme i sisteme. Pritom nije mnoog vodio računa da li je to izvodivo na instrumentu. On pušta izvođaču da se izbori s onim što je zamislio. U ovom komadu sam izbrojala dvanaest taktova koji su, praktično,  neizvodivi onako kako je on zapisao. Predvidio je ekstremni raspon, bez obzira na ruku izvođača. Shvatila sam da je to više gesta pokreta, koreografija, gdje čelista mora dati sve od sebe u koreografskom smislu, da tako kažem. Poslije sam uvidjela da Xenakis za inspiraciju uzeo Kottosa, čudovište iz grčke mitologije koje je imalo stotinu ruku. Tako u ovom komadu izvođač na violončelu sebe mora zamisliti kao čudovište sa stotinu ruku iz grčka mitologije Kottos.

U drugom dijelu koncerta izvest ću djelo Sedam riječi Sofije Gubaiduline. Djelo se referira na sedam posljednjih poruka koje je izrekao Isus na križu. Znamo da je Gubaidulina bila veoma religiozna i da se s pojmom Boga i Isusa susrela još kao djevojčica. To je zanimljivo, s obzirom na to da je njen djed bio imam, a roditelji, kao što je to u Sovjetskom savezu bilo i za očekivati – ateisti. Gubaidulina kaže da je sve što je napisala inspirisano religijom jer ona stalno želi da izgrađuje svoju vezu s Bogom.

Ovo je djelo za čelo, harmoniku i kamerni gudački orkestar. U tom smislu, u izvedbi će mi pomoći Belma Šarančić Nahodović koja je prije nekoliko mjeseci postala prva umjetnica koja je doktorirala na Odsjeku harmonike na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.  Zahvalnost dugujem njoj, ali i dirigentici Tijani Vignjević i Kamernom orkestru Muzičke akademije u Sarajevu koji će večeras nastupiti za mene, iako nemaju obavezu po kurikulumu.

Sedam riječi je najčešće snimljeno djelo, vrlo popularno. I mi smo ga izvodili  u Sarajevu, Banjoj Luci i Zenici svirali nekoliko puta. Pametno je napisano, čista je simbolika. svaki od sedam stavova predstavlja jednu misao. Ona svaku tu rečenicu jako dobro oslikava. mogu reći da je s minimalnim muzičkiom materijalom uspjela postići vrlo slikovit cilj, simboliku njegovi muke na krstu. Violončelo i gudalo predstavljaju križ s kojeg je Isus govorio svoje posljednje riječi", kaže umjetnica Belma Alić u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Publika je pozvana na večerašnji koncert, a ulaz je besplatan!